JORNAL BUSINESS TIMOR -- MATADALAN BA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA

3 de março de 2011

KM Aprova Kriasaun Banku Nasionál Investimentu


DILI - Konsellu Ministru (KM), iha 9 Fevereiru 2011 aprova ona planu kriasaun Banku Nasional  Investimentu Dezenvolvimentu Timor Leste.

 “Planu asaun ida ne’e, mosu hafoin hala’o servisu hirak atu harii instituisaun ida ne’e, objektivu ida ne’ebé uluk kedas mosu ona iha programa Governu Konstitusionál nian ba Dahaat, ne’ebé hakerek dehan Banku Nasionál Dezenvolvimentu sei sai nu’udar “instrumentu finanseiru ida atu apoia Modelu Dezenvolvimentu Ekonómiku Sustentadu Timor-Leste nian ida, ne’ebé mak ninia maioria kapitál ne’e, públiku,” hatete karta komunikadu ne’ebe Business timor asesu foin lalais ne’e.

Alende ne’e KM mos aprova rezolusaun ne’ebé aprova konsesaun rai ba konstrusaun Ospitál Hope. Tuir komunikadu imprensa ne’e katak ida ne’e hatan ona atu fó arendamentu, prazu naruk, ba antigu Ospitál Portugés nian (ne’ebé mós ema koñese ho naran Dr. António Carvalho) iha Lahane, atu harii Ospitál Hope (HOH) Timor-Leste nian.

Planeia tiha ona la’ós de’it servisu hirak saúde nian, ne’ebé mak sei hahú hala’o ba dahuluk husi profisionál sira  Austrália nian no paíz hirak seluk, maibé mós projetu ne’e ninia objetivu atu promove formasaun profisionál ba Timor oan sira, atu sira bele hala’o jestaun HOH nian no fó providénsia liu hosi servisu klíniku hirak ne’ebé mak tenke hala’o.
KM mos analiza tiha ona Projetu Dekretu-Lei rua. Ida aprova Institutu Nasionál Formasaun Kontínua no Aperfeisoamentu Profisionál Saúde nian (INFCAPS) no ida seluk mak Projetu Dekretu-Lei kona-ba Estrutura Orgánika Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTCI) nian.

Projetu INFCAPS ne’e hakarak atu transforma Institutu Siénsia Saúde (ICS) iha Institutu Nasionál Formasaun Kontínua no Aperfeisoamentu ba Profisionál Saúde sira, ne’ebé hetan vokasaun ba formasaun hanesan profisionál ba saúde nian, nune’e formasaun baze nian fó ba iha estabelesimentu ensinu nian ne’ebé hetan vokasaun atu hala’o servisu ida ne’e.

ICS ne’ebé harii iha tinan 2005 nian, nu’udar Servisu personalizadu husi Ministériu Saúde ho ninia misaun atu hala’o formasaun kontínua no ensinu superiór tékniku ne’ebé la’ós universitáriu profisionál saúde nian sira. Aprovasaun Estatutu UNTL nian, iha tinan 2010, determina tiha ona katak ICS sei muda hodi bele integra kursu hirak ho nível universidade nian iha UNTL.

Entretantu Ministériu Saúde, koalia ona kona-ba nesesidade formasaun kontínua ba ninia ema profisionál saúde nian, atu bele garante hodi hasa’e prestasaun ba kuidadu sira, bainhira atende nesesidade sira ne’ebé estratéjiku ba dezenvolvimentu sektór prazu médiu no prazu naruk, tanba ne’e mak presiza aprezenta proposta transformasaun nian ida ne’e, hodi ICS bele sai fali INFCAPS.

Entretantu Projetu Dekretu-Lei kona-ba Estrutura Orgánika Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTCI) nian, besik tinan rua hafoin aprova tiha Dekretu-Lei n.º 7/2007, 4 Juñu – ne’ebé mak estabelese Orgánika MTCI nian.

Hafoin hakerek tiha Estrutura Orgánika Governu Konstitusionál ba Dahaat no tuir kondisaun ekonómika no sosiál hirak iha tempu ne’ebá – hakarak atu ajusta estrutura organizasaun ministériu ninian ba realidade foun paíz ne’e nian. To’o oras ne’e iha duni dezenvolvimentu maka’as iha komérsiu esternu no doméstiku ne’ebé, hanesan iha turizmu, la’o maka’as liu to’o datolu. Índise hirak kona-ba indústria ki’ik no médiu ninian, liu-liu ligadu ho konstrusaun sivil sai pozitivu duni.
Nune’e, mak jestaun rekursu umanu no materiál nian sira ne’ebé mosu hosi responsabilidade hirak foun iha abastesimentu públiku nian iha paíz ida ne’e no atu reorganiza fali lojístika, buat rua ne’e hatudu nesesidade atu reorganiza fali servisu sira no adapta hikas fali estrutura MTCI nian.(*)

Sem comentários: