JORNAL BUSINESS TIMOR -- MATADALAN BA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA

3 de março de 2011

KM Aprova Dekretu Lei Ajensia Dezenvolvimentu Nasional


DILI - Konsellu Minstru (KM) liu husi  sorumutu estraordinária iha Sábadu  (19 /2) ne’e  aprova ona Dekretu Lei ba Ajensia Dezenvolvimentu Nasional.

Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál iha kompeténsia hodi avalia, ho forma ida ne’ebé rigoroza liu, ba projetu kapitál dezenvolvimentu, bazeia ba análiza kustu-benefísiu nian, monitoriza implementasaun no ezekusaun ba projetu sira liu husi sistema ida ne’ebé sertifika kualidade, hodi kontribui, nune’e, ba rasionalizasaun rekursu finanseiru ne’ebé mak iha no ba dezenvolvimentu nasionál no atividade ekonómika,iha nível nasionál no iha nível local,” dehan Sekretariu Estadu Konsellu Ministru Hermenegildo Pereira liu husi komunikadu imprensa ne’ebe jornal ne’e asesu.

 Nia dehan ida ne’e hanesan servisu integradu ida iha administrsaun direta estadu nian, ne’ebé hetan estrutura orgániku fleksivél ida, ne’ebé fasilita, hodi hetan efikásia no seguransa, ba kontratasaun kapitál dezenvolvimentu, jestaun no akompañamentu projetu integradu nian iha programa dezenvolvimentu distritál no lokál, no kontrolu ba kustu sira nian.

Tuir nia katak medida refere integra ba inisiativa hotu-hotu ne’ebé mak IV Governu Konstitusionál Timor-Leste nian promove tiha ona, hodi estabelese, halo reforma no hametin estrutura órganika Administrasaun Públika nian, atu halo inisiativa hirak ne’e tuir duni realidade nasionál no fó kapasidade atu kontribui ba promosaun dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál iha país ne’e ho efikásia no efisiénsia iha nível distritál no lokal.

Alende ne’e nia dehan  KM  aprova mos dekretu-Lei ne’ebé regula Fundu ba Infra-estrutura ne’ebe envolve investimentu bo’ot iha projetu plurinial .“Fundu ida ne’e hodi finansia implementasaun ba infra-estrutura hotu-hotu ne’ebé envolove investimentu boot iha projetu plurianuál sira no ne’ebé mak hatán ba nesesidade Timor-Leste nian,” dehan nia liu husi komunikadu ne’e.

Nia dehan fundu ne’e hanesan instrumentu finanseiru ne’ebé própriu liu ba  programa no projetu infra-estrutura ba tinan oioin ne’ebé hala’o iha país ida ne’e, hodi permite rekursu sira, bainhira tama ona iha programa, labele hetan tan ona limitasaun ka lakon hodi hatán ba projetu hotu-hotu.

Ho forma ida ne’e, Fundu ba Infra-estrutura bele fó dalan ba Estadu hodi finansia projetu plurianuál sira kona-ba kapitál dezenvolvimentu, ho forma ida ne’ebé seguru, transparente no iha responsabilidade.(*/R1)

Sem comentários: