JORNAL BUSINESS TIMOR -- MATADALAN BA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA

28 de janeiro de 2011

Pasar Otomotif di Dili Mobil Truk Lebih Laku

DILI – Manajer Dili AIR Con Groups MR Yong mengatakan bahwa sejak tahun lalu mereka sudah membuka bisnis mobil di Negara TL. Berbagai jenis mobil mereka jual, namun kini pihaknya lebih banyak menyediakan kendaraan truk karena banyak peminatnya.
Kepada Business Timor minggu lalu, Young mengatakan untuk itu mobil yang telah disediakan kini semakin laku seperti truk dan angguna. Selain itu juga mobil sedan namun yang paling laku saat ini adalah truk, katanya.

Menurutnya orang mulai meminati mobil –mobil truk karena perkembangan ba kebutuhan angkutan yang saat ini mengangkut barang-barang ke gunung.
Yong mengatakan bahwa mobil truk yang laku saat ini karena mereka melihat di bidang pembangunan Timor Leste pada saat ini memang masih sangat membutuhkan truk untuk transportasi konstruksi, pembangunan dan lain-lain.

“Sekarang ini kami menjual truk dan juga jual alat-alat truk itu perjalannya pembangunan proyek-proyek jalan dan pembangunan listrik dan pembangunan bahan kebutuhan yang mereka sangat membutuhkan transportasi tersebut mengantar bahan –bahan itu yang berupa angguna, truk makanya kita mengetahuinya atas kebutuhan ini oleh sebab itulah kita mulai untuk jual-jual truk,” kata Yong di tempat kerjanaya kamis mingu lalu.
Menurutnya mobil yang mereka sediakan dari puluhan buah sampai ratusan buah. Mobil mobil tersebut habis dibeli konsumen seperti mobil Sedan, Pajero , Nisan. Truk dan angguna dan lain sebagainya ada 50% ke angkutan truk dan 50% untuk angkutan sedan.

“Menurut saya bagi mereka yang mau buka usaha kecil atau cari penumpang ya mereka dengan memiliki sebuah truk sudah bisa cari makan, sudah bisa mengerjakan sebuah pekerjaan yang bisa mendapatkan hasil dengan memiliki sebuah truk dan mereka yang mau usaha lainya mereka bisa hidup dengan usaha tersebut,” kata Young.

Dili Aircon Group adalah cabang Jepang dan Singapura dan juga Malaysia. Perusahaan ini membuka bisnis- nya sudah delapan tahun lalu. Di TL baru mulai tahun 2009, namun kini sudah mempunyai dua cabang di Dili antara Fatuhada dan Pantai Kelapa dan juga elektronik lainnya.
Dili Con Group juga bisa menerima kredit apabila para konsumer ingin memiliki mobil tapi uangnya tidak cukup. Mereka bisa menerimanya dengan syarat harus melalui bank ANZ mereka tidak bisa melayani langsung.

Mobil-mobil yang mereka sediakan khususnya mesin yang rusak mereka bisa perbaiki cuma alat-alat mesin- nya dibawa dari Singapura dan Jepang, soalnya mobil tersebut dibuat oleh negara tersebut.
Tapi bagi mobil yang dibeli konsumen apabila mesinnya rusak mereka bisa melayani untuk diperbaiki apabila dengan batas waktu yang diberikan oleh perusahan tersebut.
Apabila mobil tersebut rusak karena sala pengguna, mereka tidak bisa melayani. Contohnya mobil tersebut
diisi bensin tapi penggunanya mengisi sala solar apabila rusak maka mereka tidak bisa melayaninya, katanya.
      (E3)

Ema Estranjeiru Lori Osan Cash $54.000 Tama TL

DILI-Servisu Alfandega la seriu ema estranjeiru lori osan cash ho montante $54.000 tama mai timor ho livre. Senhor ho naran inisial AH, sidadaun Indonesia ne’ebe lori osan cash $54.800 iha dia 12 de Outubru de 2010, hafoin kaer toman no hetan investigasaun oras ne’e daudaun nia hetan kontratu direta hodi halo hela servisu iha EDTL, deputadu Inacio Moreira deklara liu husi deklarasaun politika bankada Fretilin Tersa (9/11) foin lalais ne’e.

Nia dehan MoU ne’e asina iha dia 14 de Setembru de 2010, no iha dia 12 de Outubru senhor ho naran inisial AH ne’e hetan orden de serbisu ho nomeru 06/SE-EAU/MI/X/2010 ho verba kontratu $360.000 ho investimentu inisial ho PT Hari Esok Cemerlang (HEC).

Entretantu deputadu banka PD Rui Menezes hatete katak ema estranjeiru kuandu lori osan cash ho montante
ida hanesan ne’e lolos tenki hare tanba ne’e kestaun ida ne’ebe grave.
“Ema estranjeiru lori osan cash $54.000 mai tama iha ita nia rai ida ne’e mak hau hanoin asuntu ida ne’e importante lolos ne’e ita tenki hare. Tanba ita nia lei wainhira ita sae aviaun atu tama mai ita nia rai iha ne’eba iha formulariu ida husi Alfandega katak ita tenki deklara ita lori osan cash liu $5.000 ita tenki deklara,”dehan Rui Menezes

Tanba nia husu ba governu atu valorija ema sira ne’ebe servisu iha aeroportu, no lolos tenki fo sansaun ba ema ne’ebe tama ho osan ne’e .Tanba nia lori osan cash ne’e nia la kumpri lei ne’ebe TL iha.
Deputadu ne’e kompara ho nasaun seluk katak ema sira hanesan ne’e sei la ba halo vijita ba rai seluk tanba nia naran ne’e black list kedan no sei la halo vijita ba rai seluk husi husi tinan 2 to tinan 5.
“Ita nia rai lolos ita tenki tau sansaun hanesan mos, se nia kaer kompania ruma karik kompania mos tenki hetan alarma ruma konaba asuntu ne’e,” dehan Rui. “Tanba ne’e, asuntu ne’e presija informasaun ida klaru husi governu ba iha PN hodi esplika klaru.”

Tanba, tuir nia, problema refere ninia implikasaun boot inklui mos konfiansa internasional mai rai Timor tanba politija dehan bele mosu ba nesesidade terorista. Nia salienta tan katak ida ne’e mos hahalok ida fase osan ne’e, agora lei konba fase osan ka prankamentu dinheiru sei iha PN maibe ida ne’e mos dadus real kona ba modelu ida fase osan ne’e mos ,tanba ne’e nia dehan asuntu refere asuntu grave lolos tenki tau atensaun
ba asuntu ne’e,laos tanba valor osan ne’e.    (R1)

Air Timor Fahe 5.25 % Ba Investor Sira

Direitor Air Timor,Sr. Olgario de Castro anunsia katak kuadru direitor aprova ona katak atu fahe kapital 5.25% ba investor sira iha fin do ano 2010.
Sr.De Castro hateten katak kompanha bele selu deit 0% tinan ne’e, maibe direitor sira deside ona atu hala’o didiak no mantein ninia profit hodi ajuda sosa aviaun foun hodi hahu ninia operasaun tinan oin.
Sr De castro hateten katak resultadu financial ba tinan 2010 se diak tebes,kompanha sei taka ninia gasto nebe iha durante hahu kompanha , no iha profit atu permiti fahe ninia capital iha nia operasaun iha Segundo ano.
Air Timor hahu ninia operasaun semo ba singapura iha Agustu 2008, uja aviaun silkair airbus A319.
Air Timor agora dadaun anunsia katak hameno ona Cessna Grand Caravan foun nebe atu lori mai iha tinan 2011, ida ne’e sai nudar plataforma primeiru aviaun ba operasaun domestiku
. Air Timor hatama ona proposal ba governu atu halo operasaun domestiku ba Oecussi, Suai,Lospalos, Maliana,Viqueque no Baucau atu permiti operasaun aviaun ho horario lor-loron nian.
Kompanha mos kontratu ona timor oan lubuk atu tuir treinamentu piloto iha rai liur ,nune’e wainhira fila mai Timor sai nudar piloto servisu iha Air Timor no kompanha mos hahu ona halo intervista ba estudante lubuk husi Universidade Nasional ba pojisaun hira iha future.
Air Timor mos anunsia ona atu hahu ninia operasaun ba singapura ba dala tolu nian iha kada semana iha fulan Januariu-ninia operasaun mak iha kinta-kinta.
Kompanha mos se anunsia kona ba fahe kapital finanseiru ba investor timor oan iha Novembru,hanesan  parte stratejia atu hetan 80% husi kompanha ne ba ema Timor oan duni.
(Komunikadu Imprensa)

Asosiasaun Emprezaria Feto TL

Parseiru Governu ba Dezenvolvimentu Ekonomia

DILI - Vise Presidente Camara Comercio Industria Timor Leste CCI-TL Kathleen Gonçalves hateten asosiasaun emprezaria das mulheres ka feto Timor Leste sai ona parseriu ida nebe diak ba governu atu bele dezenvolve ekonomia rai laran.
 
Tuir Kathleen atu bele dezenvolve ekonomia rai laran, iha ona kompania 79 maka ba hamahan an ona iha CCI- TL hamutuk ho emprezaria feto timoroan.
Nia hatete ba Business Timor iha edifisiu CCI-TL Dili, tersa feira semana kotuk katak asosiasaun feto ne’e interese teb-tebes ba iha publiku nebe sai hanesan parseira ida nebe diak ba governu, sira mos hare kona ba administrasaun kafo capacity building ba maluk emprezaria sira iha idak-idak nia kompania.
“To’o agora iha ona kompania 79 maka rejistu ona iha CCI-TL ne’e maluk emprezaria feto timoroan nebe ba hamahan an iha asosiasaun ida ne’e. Kompania sira ne’e 50% maka halai liu ba konstruksaun sivil, hanesan halao hotelaria, restorante, kompania halao suplay e iha mos balu nebe maka halao iha salon, no mos kuda aifunan,” nia hatete.
Tuir nia kompania sira ne’e halai liu ba konstruksaun sivil tanba iha momentu akontesimentu iha tinan hirak liuba sasan barak maka sai aat hetan destroi hanesan iha 1975, 1999, 2006. Tanba ne’e halo kompania balun maka fila fali ba zero, tanba sasan hetan estragus.
Kathleen esplika agora dadaun emprezariu sira balu iha problema finanseiru, nebe ho orsamentu ida ne’e sai dependente fali ba setor publiku, projeitu kompania barak liu sai ba konstruksaun sivil. 

Relasiona ho Banku Dezenvolvementu Nasional nebe governu atu hari iha tinan oin mai, nia hatete, emprezariu sira liuliu feto sira kontente tanba planu governu nian katak bele fo ba setor privadu sira bele foti osan hodi buka moris.
“Ami kontente teb-tebes rona ita nia governu atu hari Banku Komersiu e Banku Investimentu iha iha ita nia rai laran para fo apoiu ba ita nia seitor privadu, ami kontente no ami presiza,” nia hatete.
Tuir nia katak iha tinan 1999 balun halai no fila fali sira komesa hahu fali no iha neba sira nia problema savi liu maka finanseiru. Sira hato’o ba banku mundial, no ba governu maibe to’o ohin loron problema ne’e seidauk rezolve, hanesan kreditu buka osan atu foti para halao bisnis ruma maibe osan la iha para atu foti.
Entretantu presidente Koperativa Feto Timor Leste (KOFETIL) Maria Angelica dos Reis haforsa liu tan katak sira mos involve iha asosiasaun AMPR no iha neba iha sira nia asosiasaun ne’e sira sente katak seidauk benefisiu ba sira no sira mos loke tan koperativa ida para halao capacity building ba sira nia membru.
Nia informa antes ne’e sira mos hari tan asosiasaun ida ho naran Asosiasaun Emprezaria Konstruksaun tanba tuir nia katak Timor presiza tebtebes atu reforma nesesidade dezenvolvementu.
Nia dehan ita foin maka ukun an iha area konstrukasaun maka barak liu no agora sira tenta nafatin para bele halo serbisu hanesan mos mane nian.
“Tanba sekuandu ita kolia kona ba jender feto hanesan mos ho mane,” Angelica hatete.
Durante ne’e sira mos hetan obstaklu barak tanba dala barak ema sempre hatete katak feto labele halo ser- bisu hanesan ho mane nian no laiha kapasidade.
“Ami mos bele halo saida maka ema mane nia serbisu tanba ami laos ba kahur masa maibe ami jere deit katak hare ema kaer serbisu ho diak para serbisu ne’e bele lao ho diak no ami sente katak ami mos bele,” Maria Angelica hateten.
Tuir nia obstaklu durante ne’e sira hasoru liu-liu maka finanseiru.Tempu naruk ona seidauk
hadia. Ida tan maka marketing, enkuandu maluk feto sira produtu sasan feto nian, tuir fali administrasaun finansa. Maibe papel solusaun emprezarias das muilheres ba capacity building nafatin sai prioridade ba dezenvolvimentu.
Tanba ne’e sira husu mos ba governu atu serbisu hamutuk ho sira ho internasional nebe asina MoU tiha ona liu-liu ba nasaun Indonezia para oinsa bele fo capacity building ba maluk feto timoroan sira bele halo sasan nebe sai ba merkado masional no mos internasional.Kathleen husu.
Tuir sira katak ba oin sira hato’o ba mundu tomak Capacity Building Skill Development, para aumenta emprezaria sira nia kapasidade no ida ne’e maka sai sira nia papel no mos sira nia asesu ba finanseiru.
Feto sira mos hetan atensaun nebe mai husi governu no mos internasional tanba bele partisipa fahe esperensia atu nune’e ba habelar sira nia asosiasaun iha rai laran ida ne’e ba dezenvolvementu ekonomi rai laran, Kathleen hateten (E3)

GTZ Fo Treinamentu Ba Ekstensionista Sira

BAUKAU – Ajensia GTZ husi Alemaña semana foin lalais ne’e fo treinamentu kona-ba kuda hare no estimasaun produtu hare ba ekstensionista sira nebe organiza husi ajensia FAO no ministeriu agrikultura no peska nian.

Treinamentu ba ektentensionista nee halao durante loron rua iha salão encontro Canossa ho partisipante
mai hosi distritu lima, Baucau, Manatuto, Aileu, Ermera no Oecusi.
Koordenador Farming System hosi agencia GTZ Benjamin Guterres nebe fo treinamentu ba ekstensionista sira informa katak FAO no MAP nebe organiza treinamentu ne’e konvida nia nudar treinador, hodi koalia konaba estimasaun produtu liu-liu konaba hare.

Benjamin hatete métodu tolu nebe nia aprezenta ba partisipante sira. “Primeiru ita uza halo nusa sura hare musan, hare nia fulin, hare ninia klobor, depois mak ita halo estimasaun konaba produtu. Segundu ita koa hare metru kuadrado ou 25 metro quadrado depois tetu, iha nee hetan kilu hira foin ita estima ba produtividade kada hektare. Terseiru aprezenta konaba tetu hare natar ulun tomak nebe agrikultor sira iha, por exemplo
natar ulun ida ou hektare ida ita tetu tomak agrikultor sira hetan lata hira, depoisde ida nee ita kali ba natar nia luan nebe iha suku ida nia laran.”

Ba ekstensionista sira, nia prefere liu opsaun terseiru. Benjamin fo razaun tanba ida nee bele minimiza ninia erru nee bele garantia maizumenus besik ka mendekati produsaun nebe iha suku laran.
“Por exemplo iha suku A nia iha natar hektare 1000, entaun natar ulun ida hetan produsaun tonelada haat kali ba 1000 hetan tonelada rihun haat iha suku nee nia laran,” nia hatete. Benjamin fo hanoin ba ekstensionista sira bainhira halo estimasaun tenke konvida xefe aldeia, xefe suku ho administrador subdistritu para bele garantia ninia evidensia katak suku ida nee iha ninia produsaun hetan hanesan nee.
“Atu nunee bainhira extensionista sira halo relatório ba subdistrito, distrito no nasional ho dadus nebe que besik los ou mendekati kebenaran nian,” nia hatete.

Koordenador System Farming husi ajensia GTZ nee fo motivasaun ba ekstensionista sira atu uza métodu terseiru nian ba agrikultor sira. Tuir nia, bainhira hatudu ida ne’e agrikultor sira sei fiar, kompara ho koileta hare ho sistema ubinan nebe uza metru ida ka rua.
Atu nunee bainhira relatório ba nasional karik relatóriu ida nebe loos hodi nunee oinsa evita importasaun foos MTCI nian.Durante nee parte GTZ implementa ona métodu terseiru nee iha fatin barak iha Baucau laran nebe parte agrikultor mos uza ona.    (KB-1)

Grup Hohokintro Siap Melakukan Undian Hadia Utama 1 Mobil dari 3 Mobil Pilihan

DILI- Kelompok Hohokintro yang terdiri dari Leader Supermarket, Lita Store (Lita Supermarket), Lisun Well Sall, Central Adverb dan Toyota Auto Timor Leste akan melakukan undian kupon berhadiah bagi konsumen supermarket-supermarket tersebut Januari mendatang.

Bagian Acounting grup Hohokintro, Basuki kepada Business Timor Kamis minggu lalu mengatakan dari lima unit supermarket tersebut, nilai kupon tiap unit berbeda.
“Kalau di Leader Supermarket itu setiap kali belanja $25.00 mendapatkan satu kupon, mereka masukkan di dalam kotak undian, kemudian Lita Store juga sama. Kalau Lisun Sall itu $500.00 per pelipatannya $100.00 lalu $50.00 untuk servis dan $1000.00 untuk pembelian mobil, berlaku untuk pelipatannya,” Basuki menjelaskan. Ia menyebutkan syarat-syrat pembelanjaannya itu periode Agustus sampai dengan Januari 2011. Pengumumannya akan dilakukan tanggal 9 Januari 2011 di Auto Timor Leste.

Ia menyebutkan undian pertama bisa pilih karena menyiapkan tiga buah mobil, yaitu Hi-Lux, Double Cabin 4x4, Truck Dyina 6 whell 120 PS HT, Kijang Innova manual diesel, jadi tinggal pilih saja.
Pemenang yang kedua akan mendapat tiket pesawat Dili-Amerika PP khusus untuk dua orang. Hadiah yang ketiga Yamaha Matic Mio, bisa tukar dengan voucher belanja senilai $1100.00.
“Jadi voucher belanja ini bisa dibelanjakan di Lita Store, Leader Superamarket, Sentral Hardwarad dan Toyota,” jelasnya lagi.

Pemenang keempat untuk kedua pemenang satu buah TV LG, bisa ditukar dengan satu buah kulkas atau boleh ditukar lagi dengan Tiket Pesawat Dili-Asean PP.
“Misalkan Dili-Bogor, Dili- Jakarta, Dili-Singapura. Jadi ada beberapa pilihan, bila ada yang bilang oh saya nggak mau ke Amerika, bisa tukar ke Eropa, atau Bazil,” kata Basuki.
Dia mengatakan undian yang diadakan tidak berlaku untuk para karyawan dan keluarga perusahaan tidak boleh dapat undian.

“Kita hanya adakan untuk masyarakat Dili dan luar Dili (luar kota),” katanya.
Menurutnya, penarikan Lotre nanti tanggal O9 Januari 2011, dan ditutup tanggal 7 Januari 2011. Penarik undian akan diundang pihak kepolisian, ada notaris, media.
Visi kelompok supermarket tersebut menurut Basuki, pertama ingin merayakan Natal dan Tahun baru 2011. Kedua karena memang banyak sekali Timor Leste ini berdiri perusahaan-perusahaan, seperti super market baru, perusahaan baru, jadi harus siap untuk bersaing.

“Tentu saja kita harus lebih memperkenalkan diri kita ke semua penduduk terutama Timor Leste. Untuk ke depan kita mesti terus menganalisa lagi kalau ternyata sukses, bila seandainya kita mengadakan promo-promo yang lebih menarik lagi dari yang sekarang” katanya.
Dia mengatakan untuk undian yang akan datang kita masih mengakan dulu analisis dulu rapat bersama dulu nanti munglin tahun depan lebih menarik lagi

Mengenai perkembangan, dia mengatakan Leader Supermarket sama Lita Supermarket terus berkembang karena penduduk semakin bertambah, konsumennya juga semakin bertambah.
“Jadi kita sekarang terus meningkat terhadap barang-barang yang akan dijual semuanya dan kita memiliki karyawan jumlah seluruhnya kurang lebih 200 orang,” kata Basuki.  (E10)

Governu Planu Harii Sentru Ensinu Báziku

BAUCAU – Governu liu hosi ministeriu edukasaun planu ona harii Sentru Ensinu Baziku iha eskola pre sekundariu no mos primariu nebe priense kriteriu.
Tuir Vise Ministru Edukasaun Paulo Assis Belo, sentru ensinu báziku nee fatin ida nebe funsiona tinan sia eskolaridade hosi primeiro ano to’o nono ano.

Bainhira esplika kona-ba planu ne’e ba diretor eskola ensinu báziku, ensinu sekundaria no tékniku profissional iha salaun tipografia Baucau, tersa semana hirak liuba, Paulo hateten katak iha kritériu balu nebe tenke iha nudar kondisaun atu sai sentru ensinu báziku.

Nia hatete atu sai sentru ensinu báziku nee, eskola ida tenke iha fatin estratéjiku ba grupu rural sira, edifísiu eskola minimal 12 tanba sei funsiona iha neba primeiru siklu, segundu siklu no terseiru siklu.
“Ita sei dezenvolve sentru ensinu báziku nee iha eskola SMP ou SD bele deit, o que interesse alunus barak, labele akontese hanesan iha fatin balun que profesor nain tolu nain haat hakarak loke sentru ensinu báziku ida, nee la loos,” nia hatete.

Alende nee, tuir Paulo Assis, sentru ensinu báziku nee mos tenke iha dormitóriu (toba fatin) ba alunu sira, tenke iha abitasaun (hela fatin) ba profesor sira.
Nia dehan ensinu primáriu antigu ho ensinu pré-sekundaria antigu sei forma ensinu báziku. “Eskola ida nebe atu sai ensinu báziku defendicamente, defende mos enprinsipiu ita hakarak sira iha SMP nee sei sai sentru ensinu báziku, maibe iha possibilidade ida be ensinu primaria fatin diak liu ita bele tau sentru ensinu básiku,” Paulo Assis hateten.

Vise ministru esplika tan katak dezenvolve sentru ensinu báziku nee atu eskola sira bele kontrola labarik sira atu hotu-hotu iha eskola, inklui evita eskola barak mosu iha fati-fatin hanesan agora dadauk.
Tanba ida nee maka governu buka oinsa atu aban bainrua ho programa dezenvolvimentu estratéjiku nebe halao dadauk, katak Paulo Assis, se konsege halo duni vila rurais populasaun hotu-hotu tenke hela iha vila rurais nee para eskola sira bele halao servisu sósial báziku sira diak liu tan ho fasil.
Nia dehan governu hakarak iha sentru ensinu báziku ida nebe diak. Maibe planu ne’e hotu sei la halo iha tinan ida ka tinan rua nia laran ne’e.

“Sei neineik-neineik tuir kapasidade finansial estadu ho governu nian,” nia hatete.
Tuir observasaun jornalista BT iha salao tipografia diretor eskola sentru no filial sira besik nain atus ida ne’e hato’o sira nia proposta ba ministeriu edukasaun atu fo kontratu ba profesor voluntariu sira nebe hanorin ona liu tinan ida ba leten, hasae salariu, lei pensaun ba profesor nebe iha ona tinan 60, osan tunjangan ba feen ho oan.   (KB-1)

Hein Gudang Durante Tinan 13 Ona

Baucau - Ema moris iha mundo sempre hasoru problema oin-oin hanesan ekonomi fracu tamba laiha kampo servisu hodi servisu tenke obriga buka servisu kada loron ida $3.00 hodi bele sustenta familia uma laran.
Tiu Geronimo Gomes ho idade 35 nebe iha boneca nain 4 nebe moris lor-loron hein gudang padre nian nebe hein gudang lor-loron hodi simu osan kada $ 3.00 hodi bele fo han oan sira iha uma laran .

“ami servisu iha ne’e ami lor-loron simu $3.00 maibe fulan ida dala ruma ami simu $6.00 tamba balun kua ba hahan no balun ami tenke sosa fos iha ne’e atu bele fo han ami nian oan sira tamba ami osan laiha nomos laiha kampo servisu atu bele servisu”

hateten tiu Geronimo gomes ho oin triste Tiu Geronimo esplika katak nia servisu iha gudang padre nian iha Fatumaka dadersan nia obriga an tenke hader sedu bainhira nian oan sira sidauk hader no gomes tenke hader iha tuku 5 dader hodi bele hare servisu iha uma hanesan halo to’os no tenke hare nia animal sira no tenke hamos nia to’os depois ba servisu.

“Dadersan hau tenke hader sedu atu bele hare hau nia servisu sira iha uma hanesan kesi hau nia animal np hau tenke hamos hau nia to’os tamba hau segunda to’o sabado hahu husi tuku 7:30-5:30 lokraik tenke servisu iha gudang hodi hein sasan padre nian iha ne’e tamba laiha tempo atu halo servisu iha uma nian “katak tiu Gomes
Hein Gudang Durante Tinan 13 Ona

Alende ne,e mos nia esplica tan katak nia servisu iha gudang dala ruma tenke simu osan $6.00 tamba osan balun tenke kua ba sasan balun no hahan balun tamba sira dala ruma hodi kua ba fos nebe sira tetu hodi bele fo han nia oan sira iha uma laran .Maibe nia laos hein gudang deit maibe nia mos servisu hamos to’os nebe amo sira nia nebe iha Fatumaca hodi sura hamutuk kada loron $3.00

“ami servisu iha ne’e laos hein gudang deit maibe ami mos servisu hamos to’os amu nia nomos servisu seluk nebe iha hanesan kuda batar,hamos batar du’ut no halo buat seluk I dala ruma ami servisu balun todan liu hanesan hit batar sira iha bidon hodi haruka ba iha oan kiak sira nebe iha baucau laran tomak ho servisu sira ne’e mak sura hamutuk mak loron $ 3.00 laos hein gudan deit “dehan Gomes

Nia mos informa katak dala ruma osan laiha atu bele selu oan sira nia escola nia obriga tenke fila rai hodi bele kuda fore rai hodi bele buka osan bele selu oan sira nia escola nomos dalaruma nia tenke impresta
amu nia osan hodi bele halo koletu oan sira nia escola .Tan ne’e nia hateten tan katak durante ne’e osan nebe nia simu nafatin problema tamba la sufsiente ba iha nia uma laran sira.  R3

Estudante Tekniku Dom Bosco Nain 97 Simu Graduasaun

BAUCAU - Estudante tekniku non formal husi eskola tekniku profisional Dom Bosco Fatumaka no eskola tekniku Dom Bosco Komoro hamutuk nain 97 nebe durante fulan sia tuir treinamentu iha ETP Dom Bosco Fatumaka no Dom Bosco Komoro, semana liuba simu sertifikadu iha salaun Don Bosco Fatumaka, Baukau.Tuir Irmao Adriano de Jesus hanesan Diretor ETP Dom Bosco Fatumaca hateten ba BT katak graduasaun ba estudante non formal nebe tuir kursu Dom Bosco Fatumaka no Dom Bosco Komoro hanesan programa ida nebe servisu hamutuk ho Governo Australia Sul nian hodi halo treinamentu ba juventude timoroan .
Irmao Adriano hateten tan katak durante ne’e estudante sira tuir formasaun iha Komoro no Fatumaka durante fulan neen perkore ba area lima mak hanesan pedreiru (badaen fatuk), kanalizasaun, soldadura, elektrisidade, no mos karpintaria.

“Husi professor sira fo treinamentu ida nee, treinu uluk nanain programa nee hahu sira servisu semana lima iha Australia, iha Adelaide hafoin sira fila halao fali kursu ida nee ho total estudante nebe atu simu sertificadu hamutuk noventa e sete (97) pessoas Komoro ho Fatumaka ninia. Fatumaka cinquenta e um no Komoro qorenta e seis.Iha noventa e sete feto nain tolu no estudante sira nee mai husi timor tomak deit,” hateten director ETP.

Tuir komunikadu imprensa nebe BT asesu hateten katak graduasaun ida ne’e hanesan graduasaun ba daruak nebe programa TLBSTP (Timor-Leste Basic Skills Training Program) halao liu husi serbisu hamutuk entre programa Asistensia Australia, Governo Australia do Sul, Austraning, ETP Don Bosco no Governo Timor Leste liu husi SEFOPE.

Objetivu husi programa TLBSTP ne’e atu fo asistensia ba foin sae timoroan sira, liu-liu sira nebe mai husi area remotas iha Timor-Leste atu hetan asesu ba treinamentu baziku hirak nebe sei fo benefisiu hodi hasae sira nia kapasidade serbisu iha area konstrusaun nian.

Komunikadu ne’e mos hatete katak liu husi programa ne’e foinsae timoroan sira hetan oportunidade hodi bele aprende kapasidade baziku iha area konstrusaun nian hanesan karpinteiru, pedreiru, eletrisidade, soldadura no kanalizasaun. Nune’e mos ho treinamentu hirak nebe sira hetan bele fasilita sira atu bele hetan asesu ba serbisu konstrusaun iha rai laran no mos bele ajuda sira atu harii rasik sira nia serbisu iha area hirak ne’e iha futuru

Alende ne’e programa ida ne’e implementa ka realiza ho diak tanba iha kolaborasaun no konsultasaun nebe forte entre TLBSTP ho INDMO (Instituto Nacional de Dezenvolvimento de Mao de Obra) hanesan instituisaun nebe responsabiliza no fo rekoñesimentu nivel nasional konaba padraun kompetensia nian iha Timor-Leste.

Tuir Minister Counsellor husi programa Asistensia Australia nian Sra. Ali Gillies nebe responsabiliza ba programa ne’e hatete katak Australia iha komitmentu maka’as iha area oportunidade serbisu ba foin sae sira liu-liu sira nebe mai husi area rural sira.
Ali hatete ho treinamentu ne’e bele fo asesu hodi hasae no dezenvolve sira nia kapasidade baziku serbisu
nian, nune’e bele loke odamatan serbisu ba foin sae sira ne’e atu bele partisipa mos iha dezenvolvimentu nasaun ne’e nian”.

“Ida ne’e hanesan ezemplu serbisu hamutuk ne’ebe diak tebes entre governu Australia, Governu Timor-Leste liu husi SEFOPE, Governu Australia do Sul, Austraining, no mos ETP Don Bosco hodi bele fasilita foinsae
timoroan sira atu bele dezenvolve sira nia kapasidade ne’ebe sai hanesan aspeitu importante iha prosesu dezenvolvimentu nasaun ida ne’e.”
Komunikadu imprensa ne’e informa katak TLBSTP finansia husi programa Asistensia Governu Australia no Governu Australia Sul nian no implementa liu husi serbisu hamutuk entre Austraining, Don Bosco no SEFOPE, nebe iha primeiro faze graduasaun ne’ebe halao iha fulan Febreiru 2010 hamutuk estudante nain 100 esin mak hetan ona graduasaun no mos oras ne’e konsege hetan ona serbisu ho kompanhia konstrusaun iha rai laran.

Governu Australia mak doador boot ba Timor-Leste no iha komitmentu haruka hodi apoiu nafatin Timor- Leste iha nia prosesu dezenvolvimentu iha area oioin hanesan iha area saude, edukasaun, justisa, bee-moos no saneamentu ba area rural. Kada tinan Australia oferese liu milaun 100 Dolares Australia hodi apoiu dezenvolvimentu Timor-Leste nian.
Iha tempo hanesan Nelson M. Belo nudar estudante nebe simu gradusaun hateten katak nia parte sente hak- solok tamba durante fulan ualu nia laran hetan esperensia barak hanesan baziku teknika nian.
“Durante ami iha fulan walu nia laran ami hetan esperensia barak hanesan iha dasar-dasar kiri dan kanan servisu ba buat sira nee hotu,” Nelson hatete.

Nia hatete sira prontu ona servisu iha kompania nebe deit mak loke no presiza ema atu servisu. “Ami prontu atu aplai tanba ami mos hatene oituan atu tuir saida deit tanba ami sente katak bele ona atu servisu mesak. Iha fulan walu nee ita labele halo lakon tempo” hateten Nelson.

Tuir observasaun BT iha sermonia ne’e, sertifikadu ba estudante sira hamutuk nain 97 ne’e entrega husi reprezentante governu Australia. Alende entrega sertifikadu ba formandu sira, entrega mos ba treinador sira hamutuk nain 20 nebe durante sira tuir formasaun iha Australia hodi mai hanorin estudante sira iha Timor Leste.

Sermonia entrega sertifikadu ba estudante sira partisipa husi Presidente RDTL Jose Ramos Horta, Minister Counsellor Australia Ali Gillies, SEFOPE Bendito Freitas, Brother Michael Lynch Australia salesian Mission, Patriick Markwick-Smith director TLBSTP.(R3)

Ramos Horta Vizita Eskola Teknika Fatumaka

BAUCAU – Prezidente Republika Jose Ramos Horta, tersa (9/11/10), vizita eskola tekniku (STM) Dom Bosco Fatumaka hodi hare kondisaun eskola refere.
Iha nia vizita ne’e Presidente RDTL ne’e hateten katak STM Fatumaka hanesan eskola ida nebe desde iha tempo portuges kedas harii hodi fo edukasaun ba estudante sira lubuk ida ona hetan servisu hodi dezenvolve timor leste.

“Ha’u hare katak eskola STM Fatumaka eskola ida nebe diak tebes. Tanba ita hadomi nasaun ne’e, ita hotu-hotu tenke lao ba oin ho empregu. Ita bele hare deit kursu universitario no mos kursu universitario mos governo tau perioridade iha siencias teknologia hanesan mekanika, mesin buat sira ne’e hotu,” hateten President RDTL.

Iha nivel profisional, nia hatete, timoroan sira presiza mekanika hanesan karpintaria, elektridade mekanika no buat seluk nebe nasaun Timor Leste sei presiza tamba oras ne’e dadaun iha kontrusaun nia laran hodi hadia dezenvolvimentu ba futuru.
“Ita oras ne’e iha konstrusasaun nia laran ita presiza tekniku sira atu bele hadia nasaun Timor Leste bele lao ba oin tamba ita agora iha prosesu dezenvolvimentu nian,” nia hatete.
Nia kolia ona PM Xanana Gusmao hodi kolia ho governu Xina atu bele fo apoiu makaas ba Eskola Tekniku Dom Bosco Fatumaka.

Oras ne’e dadaun atu loke tan eskola tekniku ida iha Maliana Distritu Bobonaro hetan apoiu makaas husi kooperasaun Espanyola.
“Tan ne’e mak kolia ona ho primeiro ministro hodi kolia ho Xina hodi fo apaio makaas ba eskola tekniku Fatumaka. Portantu atu loke tan eskola tekniku iha Maliana tamba fo apaoi makas husi cooperasaun Spanyol.”

Nia dehan iha tinan liu ba presidente RDTL halo ona apelu ba governu Australia hodi fo treinu tekniku ba timoroan sira liu-liu eskola STM Fatumaka
Hau kontenti ho kooperasaun ho espanyola nebe fo apaiu makaas ba iha Fatumaka iha momentu ida ne’e. Hau kontenti mos governo Australia nebe fo tereino tekniku ba timoroan sira tan ne’e hau hato’o obrigado ba ita boot sira nia servisu hamutuk ho timor,” hateten xefe estadu Timor Leste ne’e.

Tuir observasaun BT iha Escola TF nia mos lao tuir fatin sira nebe durante ne’e estudante sira halao sira nia pratika hanesan karpitaria, mesin, eletridade no mos ba fatin pratika instalasaun saneamentu nian.
Alende visita eskola teknika Fatumaka halao mos nia vizita kaba iha Distritu Manatutu kona ba fabrika masin nebe oras ne’e timoroan ida nebe husi Xina loke iha distritu manatutu nebe fo servisu ba timor oan sira. (R3)

Asaun Naok Animal Iha Baucau Laran Komesa Buras

BAUCAU – Asaun naok animal iha suku Tirilolo Baucau Kota oras ne’e buras halo komunidade iha suku ne’e sente la haksolok ho situasaun ne’e.
Tuir Manuel Asis Belo, komunidade iha suku Tirilolo Aldeia Lutumutuk hateten BT kuarta semana liuba katak ema sira nebe durante ne’e naok sira nia animal hanesan bibi, fahi, no manu sempre halao asaun naok iha kalan boot.

“Ema naok ten sira agora kalan boot sira mai iha ne’e naok ami nia animal sira hanesan bibi no manu no mos fahi. Kalan ida nauk ida ka rua,” Manuel informa.
Tuir nia katak ema sira nebe baibain naok animal ne’e sira identifika ona tanba deskobre husi hahalok fa’an fali iha merkadu.

“Naok ten sira naok ami nia animal sira ba faan fali iha mercado iha loron kinta feira no domingo maibe sira faan liu husi ema balu. Tan ne’e ami labele hatene semak naok tamba sira naok ami nia animal ami ba buka tuir iha mercado ami hetan maibe ema nebe mak faan tutan ne’e laiha tan ne’e ami la hatene ema ne’e se,” hateten Manuel.

Tan ne’e nia informa katak iha fulan outubro nia laran loron 16 ba leten fulan kotuk ema naok sira nia animal hanesan bibi ida hodi faan iha mercado ho folin nebe baratu no populasaun balun hola fali. To’o oras ne’e sira nota ona naok ten balun tamba sira nia animal balun sira hetan ona iha komunidade balun nebe hola sira nia animal husi ema balun.

“Ami agora hetan ona bibi balun nebe sira faan mai iha mercado no ami nia familia sira sosa nebe oras ne’e ami hato’o ona problema ne’e ba iha xefe aldeia Lutumutu hodi bele buka tuir ema sira ne’e tamba ema sira ne’e naok tiha ami nia animal iha ne’e kalan-kalan deit” hateten nia ba BT iha sira nia hela fatin Uatulete baucau.

Xefe Aldeia Lutumutu suku Titilolo Carlos da Costa Belo hateten katak nia simu ona informasaun husi komunidade sira nebe animal lakon. Nia parte oras ne’e halao hela investigasaun ba ema nebe naok populasaun nia animal iha area Lutumutu.

“Hau agora hetan ona ema nia identidade balun nebe naok komunidade nia animal maibe hau sidauk dehan ema ne’e se tamba agora ansiao suco nia sei iha prosesu investigasaun nia laran tamba ema balun mai keisa iha ne’e katak sira nia animal lakon ne’e los maibe ema ne’e se, ami sidauk hatene,” nia hatete.
Nia mos informa katak durante nia nia sempre akompanya populasaun sira iha bairo laran sempre sira nia animal lakon maibe sidauk identifika naok ten balun maibe oras ne’e nia parte simo ona ema naok ten balun nia naran no paradeiro nebe durante ne’e naok komunidade nia aninmal hanesan bibi,fahi,manu no animal ki’ik seluk.

“Hau bele hateten ba ita boot sira katak durante ne’e hau rasik akompanya komunidade sira iha ne’e tamba ema naok ten sempre tama iha ne’e kalan bot hodi naok sira nia animal tan ne’e ohin hau hetan keisa balun husi komunidade sira katak sira agora hetan ona animal balun nebe sira naok faan fali iha komunidade balun iha ne’e, tan ne’e animal sei kesi hela iha neba no hau sei buka tuir semak ema naok ten ne’e tamba sira fo ona nia identidade nebe sira hetan ” hateten chefe aldia Carlos

“durante ne’e komunidade sira mai lapor iha ne’e mak sira nia fahi lakon,bibi,no animal seluk “tenik nia.
Tan ne’e nia mos hateten tan katak oras ne’e iha suco Tirilolo hasai ona lei ida kona ema nebe naok komunidade nia sasan ka animak tenke selu fila fali tuir lei nebe iha ona.  (R3)

CDC Hala’o Sosializasaun Atu Komunidade Hatene Direitu Fundamental Labarik

DILI - Comisaria Diretos das Criansas (CDC) Adalgisa M.S. Ximenes hatete katak depois hari tiha, komi- saun iha programa importante rua nebe hakarak finaliza iha tinan peimeiru ne’e.
Iha ninia gabinete semana liuba, Adalgisa informa ba Business Timor katak programa rua ne’e ida maka hanaran Sosializasaun, no ida seluk maka hanaran Konsultasaun ka Asessment.

“Sosializasaun ne’e ninia objetivu atu halo no sosializa pontu importante tolu nebe maka sai hanesan komisaun de kompetensia ba iha komunidade hotu iha Timor laran tomak. Pontu tolu nebe maka ami atu halo sosializasaun, ida maka koalia konaba konvensaun direitu ba labarik, pontu ida seluk fali maka koalia konaba papel ka knar husi komisun ne’e rasik, terseiru pontu importante loos maka koalia konaba concluiding observation ka rekomendasaun husi komisaun Jenebra nian konaba ita ninia relatoriu inisial nebe estadu timor leste ba hato’o ona iha Jenebra,” nia hatete.

Nia hatutan, ninia prosesu wainhira TL ratifika tiha ona konvensaun. Estadu parte ne’e, katak Adalgisa, iha obrigasaun atu ba hato’o relatoriu.Depois hato’o ona relatoriu, CDC mos halo rekomendasaun husu parte estadu fo nafatin atensaun ba pontu hirak nebe governu ida ne’e hala’o relasiona ho direitu labarik.
“Nia direitu primeiru ano wainhira ita hato’o ona ita nia relatorio inisial nene ita iha pontu kuaze haat nulu resin nebe maka sira rekomnda ba ita.”

Tuir Adalgisa, pontu importante liu-liu maka koalia konaba saude, edukasaun ho justisa juvenil. “Objetivu ami halo sosializa conclution observation nia rekomendasaun ida atu ema hotu-hotu hatene katak iha buat balu maka ita sei persiza hadia, atu nune’e bainhira tinan haat oin mai ita ba hato’o ita nia relatoriu ita hatene ona buat balu nebe maka ita hadia ona no buat balu nebe maka ita sidauk hadia,” nia hatete.
Nia dehan sosializasaun ne’e sira fahe ba parte rua, parte ida CDC halao ba labarik sira, liu-liu labarik sira Pre-sekundaria no Sekundaria sira husi distritu hotu-hotu.

Tuir nia, nivel adultu nian CDC hili professores, xefi suku, parte sosiedade sivil, administrador sira distrital, tanba sira maka parte ida iha distrtu besik liu ba komunidade. “Entaun ami tenke sosializa o sira no fo informasaun ba sira tanba hatene lolos situasaun komunidade iha parte neba lao oinsa, keta iha buat balu maka lao la los konaba labarik sira nia direitu.”

Nia hatutan katak CDC hato’o rekomendasaun ba sira nebe presiza hatene, atu nune’e wainhira husi parte ne’e tun, sira bele husu furamentu ba iha sistema balu nebe husi parte komisaun direitu ba labarik nia. Tanba ne’e mak CDC halo sosializasaun ho nivel adultu nian.Nia realsa katak sira remata tiha ona halo sosializasaun iha distritu hotu.
Nia informa mos katak CDC hala’o buat ida fali naran Asessman no mos parte ba labarik sira husi tinan 6 – 11, husi 12 – 14 no husi 15 – 18.Grupu tolu ne’e CDC halo iha distritu hotu, komesa iha Oecusse, no kontinua fali iha Rejiaun II, Aileu, Ermera no Dili.Nia hatutan grupu tolu nee mos fahe tan ba grupu tolu, primeiru grupu ba labarik sira atu husu oinsa maka sira sente seguru ka lae ho situasaun nebe maka iha.
Ba labarik nebe maka boot uitoan komisaun husu ba sira oinsa maka sira sente hetan serbisu maka’as liu karik iha uma, depois oinsa maka sira sente iha edukasaun. Sira nebe tinan boot liu komisaun husu konaba sira nia intervensaun, kolaborarasaun, iha suku sira ne’e ema konsidera ka lae.

“Ami fahe ba grupu tolu ne’e atu hatene lolos konaba sira nia direitu fundamental haat (4) iha ita nia labarik timor oan ne’e hetan ka lae? Sira sente katak sira iha direitu ka lae! Neduni ami tun ba baze ne’e atu halo konsulta ho labarik sira ne’e,” Adalgisa hatete.Rezultadu husi atividade ne’e, tuir nia, komisaun sei halo relatoriu ida nebe sei marka hotu. Komisaun hala’o avalisaun baze ida atu komisaun ne’e kaer halo advokasia no halo intervensaun ruma ba iha ministeriu hotu- hotu no ba sira nebe serbisu hamutuk li-liu iha area direitus ba labarik sira.

“Wainhira ami halo intervensaun ami kaer ba baze rua, agora ami foin maka halao aktividade ida husu sira e agora ami seidauk hatene lolos sira sente sejauh mana sira sente sira nia direitu ne’e katak iha duni ami seidauk hatene lolos kompilsaun de dadus, tanba relatori sidauk tama, liu husi relatori maka ita bele hatene.”
(E10)

Impresta Osan Presiza Hanoin Nebe Perfeitu

DILI-Atu impresta osan ita persiza hadia no prepara didiak ita nia jestaun nebe agora daudaun lao buradu
hela ka seidauk lao lolos, katak emprezariu Rui Castro ba jornalista Business Timor iha ninia rezidensia Bidau Lecidere, Segunda (9/11).

“Planu nebe governu trasa atu impresta osan husu nasaun seluk ne’e, laos labele maibe molok atu impresta
tenki hadia uluk jestaun, tanba osan nebe agora dadauk ita iha mos ita uza la los tiha, ona oinsa ita atu impresta fali. Ita tenki prepara planu ida nebe perfeitu, diak para osan ne’e mai ninia risku ba korupsaun ne’e tenki minimu ona,” dehan Castro.

Tanba ida ne’e maka problema bo’ot ida ne’e hatudu ona katak sistema prontorade orsamentu la diak, sistema kontrola oinsa atu garansia sistema nebe transparensia ba uza orsamnetu ne’e la dun diak tanbasa ita atu impresta, laos nesesidade nebe maka urjente.

Nia hatutan bele impresta maibe ita persiza hadia lai jestaun hafoin maka bele impresta. Nia dehan, ita tenki sukat didiak lai katak ita nia osan ne’e to’o ka lae! Se lato’o maka impresta se osan iha hela, osan uitoan deit mos ita uza la los tiha ona. Politika atu impresta ne’e tenki sai konsensu nasional, labele idieia ne’e mai deit husi lideransa nebe maka ukun maibe tenke tuir politika nebe maka sai konsensu nasional.

Katak identidade husi nasaun ida ne’e aseita hotu atu impresta, labele guvernu deit maka foti desizaun, tanba
tusan nebe maka ita atu foti ne’e, tusan ba timo oan hotu, laos tusan ba guvernu ida ne’e deit.Tanba tusan ba timoroan, todan ba timor an, kmaan ba timoroan, aat ba timoroan, diak ba timoroan, needuni importante husu hanoin ba timoroan hotu-hotu ida maka importante.

Wainhira ita foti desizaun mes-mesak atu impresta, la sai konsensunasional, diak ema hotu dehan diak maibe kuandu aat ema sempre fo todan ba ema ida, tanba ida maka diak ita hotu nia aat ita hotu nia, molok atu foti politika impresta, tenki konsulta no hetan konsensu nasional, ba nesesidade atu impresta la sai prosesu
nasional. Tanba se lae impresta tiha hotu fo todan fali ba ema ida, tanba iha ne’e akontese bebeik ona, needuni persiza konsul ho povu sira.

Ita persiza tur hamutuk ho parte hotu-hotu, hanean parte guvernu nia, sosiedade sivil, igreja, relijiaun sel-seluk tenki husu, oinsa razaun atu impresta osan ne’e tenki esplika hotu-hotu katak, kondisaun ekonomia ita nia maka ne’e. Ita hakarak halo ida ne’e maibe osan la to’o, ita persija impresta ne’e ho razaun ida, hotu-hotu tenki aseita, atu nune’e labele fo todan ba ema ida.

Nia hatutan, maibe molok ba iha neba presiza kria sistema de kontrolu ba uza orsamentu, tanba osan nebe agora sai ne’e monu hela ba kuak ne’e barak la halimar, atu viola buat ida, la hola hotu maibe osan ne’e monu hela uitoan-uitoan, to’o gasta hotu deit, tanba agora deit ita uza osan uitoan mos hanesan ne’e ona.
Pior liu tan wainhira osan taka ona ita nia matan ita la konsege halo buat ida, osan nebe maka ita impresta
laos atu halo buat ida maibe atu haburas fali korupsaun.

Ita hare agora ita sei fraku seidauk hatene oinsa jere no maneja osan. Uza osan lahatene tanba besik ona tinan ida resin, tinan fiskal hotu ona uza osan la hotu no uza la los tan. Tanbasa tenki impresta? Ida ne’e pergunta! Politika nesesidade nebe maka urjente ka lae!

Nia fo ninia sujestaun, ita jere buat nebe maka ki’ik, seguru lao ba oin bebeik duke ita hakarak buat nebe maka bo’ot ida nebe mosu hanesan milagre, ita la konsege halo buat ida, depois ita kria situasaun nebe maka la diak.

Alende ne’e, nia dehan, wainhira atu foti osa ita presija tur hamutuk, no desidi hamutuk tanba ita nia empre- zariu timoroan sira gosta hare osan barak deit, nebe sira mai ladun halo analiza ida nebeke diak, mais ami laos impede ida ida ne’e, ita presija konsulta ba parte hotu-hotu, desemprejariu hotu-hotu, rona sira nia hanoin, no opiniaun molok atu realiza, inklui empregu sira hotu.

Maibe resposta nebe maka hau fo katak ita impresta ita atu halo saida ne’e tenki klaru! Tenki halo planu ida nebeke perfeitu labele hare deit ba dolar, wainhira osan ne’e mosu ita la halo buat ida, halo buat nebe kuali- dade ladiak, osan nee hotu ita la halo buat ida, fo tusan deit ba ita nia oan no beioan sira deit.
Nia hatutan, konaba planu guvernu nia nebe atu hari Banku Dezemvolvimentu Nasional (BDN) maibe muda fali ba tinan oin mai. Nia hatetn atu hari banku ne’e la’os simples, kuandu hahu tinan rihun rua hitu (2007) ema nebe koalia barak liu atu hari ne’e.

Dr. Joe Goncalves, nia dehan ida ne’e ami sei muda mikro finansas ba iha neba, barak la halimar, needuni la fasil, ita persija estudu ida ke klean, persija Rekursu humanus buat barak maka ita persija prepara. Tanba ne’e maka wainhira disidi buat ida atu halo tenki ho kuidadu, para nia sustentavel (Lao ba oin) ne’e diak.
Desidi buat ida hare no hanoin tenki to’o tasak didiak maka desidi, tanba ne’e desijaun estadu, desijaun nasaun ninian, laos desijaun individual kompania privadu mos bele halo, mais ninia impaktu ba nasaun nia vida, nomos impaktu ba povu tomak nia vida, tanba ne’e desijaun ne’e la simples.

Se muda ba tinan oin la problema, importante maka tenki tein halo tasak didak maka halo, labele tein ba matak hela, manggal hela han tiha ba maka komentar bar-barak.
Nia hatutan, razaun ema balu hakarak hari lalais tanba dehan banku mandiri ANZ no BNU la faslita, ho razaun barabarak, kreditu, impresta ba emprejariu nasional, tanba ne maka atu aselera, Dezenvolvimentu
Nasional tenke liu husi Banku Dezemvolvimentu Nasional (BDN).

“Hau hanoin razaun ne’e la los, laiha banku iha Timor ne’e la fasilita timoroan, iha duni diskriminasaun uitoan entre banku tolu ne’e iha, laos la fasilita lae, sira fasilita maibe iha diskriminasaun uitoan,” nia dehan.
Guvernu iha poder, iha autoridade atu bele fo autorijsaun, fo hanoin, ba iha banku sira nebe katak kuandu iha indikasaun katak, iha pelayanan nee iha diskriminasaun uitoan, maibe dehan la fasilita timoroan ne’e bosok, tanba banku ANZ, Mandiri, no mos BNU, banku tolu nee maka durante ne’e fasilita timoroan.

Maibe timoroan barak maka laiha responsabilidade ba ninia aktu balun nebe serbisu hamutuk, hanesan hau hateten katak, banku nene, fatin ka loja ida nebe maka fa’an osan I sosa osan. Tanba banku tolu ne’e halo relatoriu ba primeiru ministru no parlamentu nasional, katak balu nebe maka deve iha BNU ne’e $42 miloens, balu deve iha banku mandiri $6 miloens la selu.

Nia hatutan, se wainhira ita deve ema nia osan la selu, ida nee maka ita dehan banku tolu ne’e la fo fasilidade ba timoroan. Ita timoroan maka lakohi fasilita ita nia’an rasik, impreza nasional maka lakohi fasilita ninia’an rasik.

Balu foti maibe lahatene selu, prejudika timor oan balu nebe maka interese, entaun saida maka ita tenki halo, parte guvernu, imprejariu tenki koalia ba malu husu ba malu tanba maka imi la selu banku mandiri, BNU, ANZ. Imprejariu timoroan hato’o sira nia problema ba guvernu, buka solusaun halo mediasaum ida para rezolve problema ne’e.(E10)

Dealer Nain tenke Fa’an ho Pasensia

DILI-Manager Dealer Motor Hiro, Celia Lopes dehan katak motor nebe maka sira fa’an iha ne’e importa husi Indonezia, importa dala ida 50 to’o 60 buah motor tanba fatin limitadu.
“Nia dehan motor nebe maka ami fa’an iha ne’e iha oin tolu, Hiro Super Max, Hiro Bebek Super X, Bebek
Fitnes, Hiro Win 100cc, no ami fo diskon 10% ba konsmedores sira,” nia dehan.

Nia hatutan tan sira sosa ami fo garansi ba sira fulan ida no iha fulan ida ne’e motor aat antaun ami hadia gratis ba sira tanba ami iha manutensaun kompletu. Nia hateten mos,kada semana ema mai sosa motor iha ne’e lima to’o nen (5-6 buah). Nia dehan ema sosa barak liu maka super X, motor importa tama konforme ema sosa. Kuandu iha fulan ida ne’e ema sosa to’o 15 hanesan nee ba leten entaun entaun ami importa fualn rua dala ida, dala ruma fulan haat dala ida.

Iha Parte balu Direktor Dialer motor, UD PALMA MTC Filomeno da Costa hateten ami iha ne’e fa’an deit motor merek Honda maibe iha oin lima , Honda Mega Pro, Honda Tiger, Honda Revo, Honda Blade no Honda Super X, motor sira ne’e importa hotu husi Indonezia, importa dala ida 100 to’o 200 buah.
Nia hateten,Tiger folin, Mega Pro, Revo, Blade kuandu sira mai sosa ami nia motor iha ne’e ami fo sira helem ida, jaket ida no relojiu parede ida ne’e fo gratis, no ami fo gransi ba sira 6000 km, servis mesin dala tolu, ganti oli dala ida kuandu sedauk to’o 6000 km aat ga hetan faila ami hadia gratis.
Iha fulan ida nia laran motor nebe sosa hotu 40 too 50 Motor, Nia hatutan tan katak, iha dealer balu fa’an ho folin baratu ne’e individualmente lakon tanba kuandu sira fa’an hanesan ne’e dalaruma ema la duun mai sosa ami nia motor iha ne’e.

Maibe, defende ba konsumendores nia hakarak, ita labele obriga. Maibe hau ladun triste tanba mesmu sira fa’an ho folin hanesan ne’e maibe ema lor-loron mai sosa bebeik ami nia motor iha ne’e.
”Motor nebe maka agora daudaun ami fa’an iha ne’e importa husi nasaun rua (2) Xina no Indonesia nia hatutan, motor husi nasaun Indonesia maka hanesan, Revo, Mega pro, SuperX, SupraX, Blade, Yamaha, no Suzuki, husi nasau Xina nia maka.

Uluk Daya motor ne’e, nebe agora ami fa’an ema sosa hotu tiha ona, atu importa tan mos dook nebe agora ami fa’an mos motor husi Indonezia.Iha ne’e ami hatama mos motor beijing nebe ami fa’an baratu tanba harga nenee garntia.Maibe merek bebek deit, motor hirak nebe maka ami fa’an iha ne’e ami halo surat-surat no dokumentus kompletu, ba sira nebe maak sosa ami fo garansi fulan tolu, ganti oli dala ida, tanba ami kerja sama ho LAJR. Iha nee wainhira ema mai sosa motor ami sempre halo balik nama (fila naran) plat motor.
Nia hatutan motor nebe maka importa husi rai liur ne’e fulan ida ami hatama 30-35 buah, komformi ema sosa barak, depois fatin mos la dun luan nebe ami importa mos tuir fatin nebe maka ami iha.Kuandu ema sosa barak ami importa mos tuir ida ne’e.

Sira nebe mai sosa ami nia motor, ami fo sira helm ida jaket ida ne’e amifo sira gratis, iha ne’e motor nebe maka ema sosa barak liu/laku liu maka motor Xina nia, razaun tanba folin baratu liu ita kompara ho motor husi Indonesia maibe ninia kulidade la hanesan, iha fulan ida nia laran ema bele sosa to’o 15 buah, ita kompara ho motor Revo,motor Revo ema mai sosa fulan ida ema sosa rua to’o tolu deit tanba folin karun..
Nia hatutan, iha tinan kotuk, 2000 ba oin ne’e, motor Indonesia nebe ami fa’an iha ne’e ema laku, tanba iha tempu neba ema refujiadu sira simu osan. Needuni barak aproveita osan ne’e hodi sosa motor, tanba iha tempu neba iha Dili laran ema seidauk loke Dealer Motor barak hanesan agora.

Nia hatutan maibe agora ema loke Dealer barak iha fatin fatin halo kompetisaun maka’as, nebe ami mos fa’an tuir realidade, ita Dealer nain tenki fa’an ho pasensia, komforme sorte hotu, ida maka fatin nebe ita fa’an ne’e persiza ema barak maka hatene.Nia realsa ita persiza monta publisidade, halo promosaun iha radio, televizaun, no pamfletu, tau nune’e ema hatene fatin nebe ita fa’an motor ne’e. Se lae ema la mai sosa, mesmu ita fa’an motor ho folin nebe maka baratu, razaun tanba fatin nebe maka ita fa’an ne’e ema lahatene.
Tuir manager Logistik Manuel Pereira, mesmu iha Dili laran Dealer balu Fa’an sira nia motor baratu, konse- kuensia ne’e ita maka simu tanba ita maka hakarak fa’an motor.    (E10)

Tilman Husik Kadeira PN Advogadu Ba Banku BNU–Mandiri

DILI-Deputadu bankada KOTA (Klibur Oan Timor Asuain) Manuel Tilman, Tersa (9/11) semana kotuk
husik hela nia kargu hanesan deputadu hodi asume fali kargu hanesan advogadu ba banku BNU ho Mandiri.
“Agora ne’e hau senti katak kole ona. Depois hau koalia, koalia, komisaun de ekonomia finansa halo relatoriu boot mais nein governu, nein paralamentu rona,” dehan nia ba jornalista sira foin lalais ne’e iha PN.

Tuir nia katak maske nia sai ona husi deputadu maibe nia sei hela nafatin iha Timor no sei tulun nafatin parla-mentu. Nia dehan, agora sai ba halo servisu seluk ona hanesan Advogadu ba ekonomia no finansa nafatin, tulun emprejariu sira liu liu Camara de Comersiu sira, ne’ebe ohin loron deve osan barak los iha banku ne’eba, ne’e karik hau mos sei tulun Banku Nasional Ultramarinu (BNU) ho banku Mandiri atu kopera buat ida ema bolu naran kreditu mal paradu.

Manuel Tilman ne’ebe durante ne’e assume mos kargu hanesan presidente komisaun C PN asuntu ekonomia Fiansa no anti kurupsaun nee informa katak osan banku Mandiri nian ne’ebe ema la konsege selu to ohin loron mak milaun rua ne’ebe fo mialun ne’en maibe milaun rua mak la konsege kobre no BNU ninian ne’e osan boot milaun 42-47 mak la konsege kobre.

“Ne’eduni hau husik parlamentu, mais hau hein katak hau nia servisu hanesan advogadu ida privada tulun emprejariu sira no tulun mos banku komersiais sira iha timor bele mos fo kbiit nafatin ba rai Timor ho povu Timor,” dehan nia

Konaba karta substitusaun ba PN nia dehan hatama hotu ona no agora hein deit partlamentu le’e para deputada Armanda ne’ebe naran iha lista nomeru 2 bankada KOTA nian ne’e atu subtitui.
Hatan ba jornalista konba nia kargu ne’ebe durante ne’e nia asumi hanesan presidente komisaun C asuntu ekonomia finansa no anti korupsaun, nia dehan, nia Vice Cicilio Caminho mak sei subtitui ba presidente. Nia dehan maske nia parte sai ona husi nia kargu hanesan deputadu maibe nia sei fila ba ajuda parlamentu hodi prepara ba OGE 2011 nian.

“Hau sei mai deit tanba presidente parlamentu husu rasik atu prepara orsamentu jeral do estadu mais depois disu tuir rejimentu fulan tolu hau hanoin hau la fila ona to dois mil doze, karik povu hili fila fali hau sei mai la hili mos laiha buat ida,” nia dehan.
Nia dehan iha protestu ida hakarak hatudu katak ita mai iha parlamentu ne’e laos tanba salariu boot, maibe hau hakarak hatudu ba povu Timor katak buat ne’ebe obriga nia mai parlamentu laos osan no laos servisu boot, maibe tanba atu tulun Timor ne’eduni hau hare katak iha parlamentu tinan 10, ninia knaar iha ne’e mos nia hanoin ba agora ne’e bele to ona.(R1)

Persiza Investiga Prosesu Sosa Kareta Prado Sai Fali Pajero Ba Deputadu Sira

DILI- Lalenok Ba Ema Hotu (Labeh) husu ba instituisaun judisiariu kompetente tenke halo investigasaun ba prosesu sosa kareta ba membru parlamentu nasional nebe uluk iha proposta orsamentu dehan sosa kareta marka prado maibe ikus mai hola deit marka pajero.
Diretor Ezekutivu Labeh Christopher Henry Samson hatete asuntu ne’e relasiona ho diretur jeral parlamentu nasional nebe fo sai iha media nasional balu katak hein atu halo investigasaun konaba sosa kareta 63 fo ba membru Parlamentu Nasional.
Nia haloos informasaun ne’e katak investigasaun nebe atu halo ba Sekretaris Jeral Parlamento Nasional ne’e laos tanba sosa kareta ba parlamento, maibe tanba kareta nebe free point husi parlamnetu maka paradu depois la iha klarifikasaun nebe klaru ba membru parlamentu sira sosa fali kareta merek Pajero Mitsubisi.
“Tanba ida ne’e maka atu halo investigasaun. Tanba desidi tiha ona atu sosa Prado mai sosa fali Pajero Mitsubhisi,” dehan Christopher Samson Segunda (8/11) semana kotuk.
Nia hatutan, saida maka akontese iha prosesu hirak ne’e, prosesu prokuramentu nian la’o oinsa, ida ne’e kna’ar fiskalizasaun membru parlamentu nian, nee mos kna’ar ida nebe importante Provedor Direitus Huma- nus ninia para hare mal administrasaun iha prosesu ida ne’e ka lae.
Ne’eduni, nia dehan, laos tanba sosa kareta ba parlamentu nasional maka atu halo investigasaun hasoru Sekretaris Parlamentu nia, maibe tanba prosesu sosa kareta ne’e maka sai hanesan preukupasaun.
Membru parlamentu hanesan opozisaun sira preukupa tanba hakarak povu hatene, katak prosesu ne’e lao to’o iha nebe ona. Konaba asuntu korupsaun iha prosesu ida ne’e depende ba rezultadu investigasaun.
Nia dehan LABEH hanoin katak parlamnentu nasional merese duni hetan kareta ne’e atu nune’e sira bele ba hasoru sira nia eleitor sira, atu hala’o sira nia kna’ar maibe prosesu nebe sira liu sira tenke transparente, tenke iha akuntabilidade nebe adekuadu.
Nia hatete LABEH nia hare investigasaun nebe maka atu ba Sekretaris Jeral Parlamentu hein dadauk ona ne’e, ida ne’e atu hatudu akontabilidade konaba kareta neebe sosa tiha ona maibe laos tanba iha korupsaun laran, maibe presisa duni klarifika ba publiku prosesu sosa kareta husi Prado ba fali Pajero ida ne’e maka sai preukupa.
Presisa duni investiga maibe tenki hatudu realidade nebe maka akontese, ita labele tuir deit ita nia desizaun, tanba ema hotu hatene parlamentu desidi atu sosa kareta oin ida, depois realidade la hanesan desizaun nebe maka ita hili ona.
Tanba iha mudansa ne’e maka tenki klarifika tanba nee maka sai duvidas bo’ot, nebe laiha manipulasaun
iha laran. Maibe ita husu ezije responsabilidade no akuntabildade tanba saida parlamentu aprova atu sosa Prado sai fali ba Pajero ida ne’e klaru katak presija duni investigasaun nebe lao dadauk ona.
Ita labele kondena parlamentu nasional tanba sosa kareta ba ninia membru sira,ida ne’e hanesan step hot katak diak sosa kareta ba parlamentu sira atu nune’e sira bele hala’o sira nia kna’ar to’o ba iha distrtu to’o ba iha fatin hotu-hotu hodi halo peskilizasaun, hasoru elitor sira, nebe fasilidade nebe maka parlamentu halo nee mos importante tebes, maibe porsesu sosa kareta nee maka tenki klarifika para hatudu transparensia iha prosesu ida ne’e.
Persisa duni hatudu rersponsabilidade prosesu saida maka liu, tanba saida desidi atu siosa kareta ia ne’e mou fali seluk, neduni sira nebe maka sosa kareta tenke responsabiliza akontabilidade no koalia tuir lei nebe maka vigora ona.
Atu protesta la protesta ne’e depende ba rezultadu investigasaun, membru parlamentu laiha problema tanba sira latama iha prosesu, so sira hein simu deit wainhira kareta mai ona no intrega saxe ba sira, tanba laos membru parlamentu maka halo negosiasaun atu sosa kareta. Sira iha direitu para uza deit, wainhira halo ona investigasaun maka iha indikasaun ruma nebe la los.
Ema sira nebe maka halo investiga nee maka responsabiliza, ne’eduni laiha impaktu ida ba membru paral- mentu, membru parlamentu responsabiliza deit ba politika nebe foti hodi sosa kareta, membru parlamentu ida-ida hala’o ninia kna’ar. (E10)

Relatoriu FP 21

Saldo Balansu $6.603,63Bilhões
DILI - Relatoriu Fundu Petroliu ba dala 21 ne’ebe kobre husi 01 de Julhu too mai 30 de Setembru hatudu katak osan minarai estadu Timor nian iha Banku Estadus Unidos de Amerika komesa sae ba $6.603,63 biloens kompara ho biloens $6.299,13 iha relatoriu fim de Junhu 2010.

“Pontu importante iha trimester ida ne’e mak balansu inisiu fundu ninian $6.3biloens, reseitas durante trimesre ida ne’e $376.72 miloens kompostu husi reseitas husi kontribuiente sira ne’ebe selu tasa hamutuk $222.73 miloens. Reseita husi realeja ho royaliti simu husi autoridade nasional petroliu ANP hamutuk $153.99 miloens,” dehan Diretur Ezkutivu Jestaun Fundus Petroliu Autoridade Bankaria no Pagamentu, ABP, Venancio Alves Maria liu husi konferensia da imprensa Kuarta (10/11) foin lalais ne’e.


Tuir nia katak osan ne’ebe mak gasta no sai durante trimestre ne’e mak $175.88 miloens kompostu husi transferensia orsamentu estadu hamutuk $175.00 miloens no $0.88 miloens ba kobre jestaun operasional no osan liquedu ne’ebe tama durante trimestre ida ne’e hamutuk $200.84 miloens.
“Rendimentu portufoliu durante trimestre ne’e 1.62% no rendimentu bencmark 1.68% rendimentu intermus de dolares iha trimestre ne’e hamutuk $103.66 , husi jurus ho interest in come $53.27 no alterasaun valor mercadu nian (market valuation) $50.39, tanba ne’e saldo balansu ikus liu mak $6.603,63 iha fim de  Setembru 2010,” nia dehan


Alende ne’e Venancio informa mos katak iha tinan 2009 Ministeriu Finansas husu BPA atu hahu prosesu nomeiasaun ba jestor eksternu ba mandatu ekidadiku asoens (equetis).
Tanba ne’e rejultadu husi prosesu ne’e iha inisiu 2007 BPA asina kontratu hanesan investimentu management agreement ho kompainia ida naran Schroder Investment Management Ltd.( Schroders) ho ninia head office iha London.Portofoliu ne’e rasik 4% husi total fundu no intermus dollars no intermus $260 miloens ne’ebe ninia implementasaun hahu ona iha inisiu fulan outubru. (R1)
 

ETCAS Lansa Programa Fundus Ki’ik Ajuda Komunidade

DILI–East Timor Assistance Scheme (ETCAS) lansa programa fundus ki’ik atu ajuda komunidade iha territoriu timor laran tomak.
Asistante Programa ETCAS Emelita Gutrres ba Business Timor iha AusAID Kampung Alor Dili semana liuba esplika Etcas hanesan fundus ki’ik ida loke husi AusAID. Governu Australia sira nia embaixada iha Timor Leste loke fundus ida ho naran Etcas. Hahu loke iha fulan Setembru tinan 2009. Ninia target atu fo ba grupu komunidade sosidade sivil sira.
Iha tinan 2010 fundus ki’ik Etcas ne’e ba iha programa lima (5) mak hanesan dezenvolvimentu rural, saude baziku, edukasaun ho treinamentu, kapasitasun ba organizasaun sosidade sivil nian, no boa goavernasaun no akuntabilidade.
Emelita hatete programa Etcas hanesan parte ida husi programa dezenvolvimentu kooperasaun husi governu Australia iha Timor Leste bazeia ba estratejia dezenvolvimentu Australia no Timor Leste.
Grupu komunidade nebe sei bele hetan ajudu fundus ki’ik ne’e mak grupu feto inklui grupu sira nebe hamahan an iha igreja. Maibe sira nebe hanesan individual hanesan estudante sira atu halao sira nia knar hanesan halo texto, skripsi ida ne’e la tama iha fundus Etcas nia laran.
Programa dezenvolvimentu rural ne’e nia kategorio depende ba komunidade sira iha idea ruma saida mak sira atu halo iha sira nia komunidade sira bele hatama sira nia proposta. Atu aumenta sira nia rendimentu bele halo grupu mai iha fundus Etcas ne’e. Saude baziku mak hanesan, sanitasi han tenki fase liman. Educasaun mak hanesan fo treinamentu ba iha ema balu ezemplu atu kapasita treinador ruma iha grupu balu nia laran bele aumenta tan sira nia kapasidade no sira nia matenek iha grupu nia laran depende mos ba sira nia prioridade.
AusAID agora dadauk simu uluk karta ida bolu dehan Expression of Interest ida ne’e hanesan sumariu husi proposta hanesan atividade nebe mak sira atu halao.
Expresion of Interest hahu loke iha loron 4 fulan outubru tinan 2010 no sei taka iha loron 11 fulan Novembro tinan 2010 expresions of interest tama mai sei halo prosesu seleksaun ba dokumnetus hirak ne’e. Prosesu selesaun hotu, sira nebe liu mak sei hetan konvida husi AusAID atu hatama aplikasaun kompletu.
Signifika husi infrastrutura mak atu halo ponte, uma maibe Etcas nia fundus ne’e ki’ik teb-tebes nia la suporta atu halo hanesan ponte no uma. Tamba buat sira hanesan infrastrutura ne’e tenki iha tekniku atu halo rehabilitasun uma no ponte. Tanba ne’e ida ne’e latama iha fundus Etcas.
AusAID bele konsidera prozemplu hanesan iha grupu alezadu presiza atu halo sira nia fatin maibe sira laiha orsamentu atu halo suporta ou hadia sira nia fatin AusAID bele suporta ou halo.
Emelita informa katak AusAID suporta atividade ema iha timor laran tomak hamutuk grupu 500 resin (atus lima resin).
Nia hatete Etcas la halao treinamentu maibe suporta fundus deit nebe depende ba proposta nebe tama mai organizasaun sosidade sivil hakarak atu halo saida. AusAID bele fo fundus ba sira atu nune’e sira bele halao rasik treinamentu. (E4)

TK San Carlos Membangun Putra-Putri Timor Leste Sejak Umur Dini

DILI-Sekolah Taman Kanak-Kanak atau Pré Primária San Carlos di Bebora, Dili adalah salah satu TK yang dikelola oleh Misi Katolik di Timor Leste. TK ini didirikan oleh Suster-suster dari Kongregasi Santo Carolus Borromeus (CB) sejak tahun 1980.
Menurut Sr. Elizabeth,CB, Suster Kepala Kongregasi yang juga Kepala Sekolah TK San Carlos, ketika dibuka 30 tahun lalu, TK ini dengan nama TK Paulus VI. Pada waktu itu, TK Paulus VI belum memiliki gedung atau ruangan untuk melaksanakan kegiatan belajar mengajar.
“Kami menggunakan satu ruang kecil yang diberikan oleh Bapak Uskup Martinho Lopes (Almarhum) di keuskupan Lesidere,”
cerita Sr. Elizabeth kepada wartawati Business Timor di ruang kerjanya TK San Carlos Bebora Dili, minggu lalu.
Sr. Elizabeth menceritakan bahwa karena setiap tahun jumlah murid terus bertambah dan ruangan sekolah tidak mencukupi lagi, maka tahun 1983 TK Paulus VI dipindahkan ke Bemori, menempati rumah guru-guru yang disediakan oleh Yayasan Santo Paulus.
Jumlah murid terus bertambah, dan di Bemori juga tidak bisa menampung lagi, kongregasi CB membuka TK lagi di Perumnas Bairo Pite dengan nama TK Ratu Damai sampai tahun 1999 dibakar pasca referendum.
Bulan Januari tahun 2000, Suster-suster CB kembali ke Dili. Pada waktu kembali ke Dili, baik TK Paulus VI maupun TK Ratu Damai sudah ada kongregasi lain yang menangani.
“Kami membuka TK di kompleks Biara kami di Bebora ini dengan nama San Carlos. Kenapa dengan nama ini, karena TK atau Pré Primária ini adalah sekolah milik Kongregasi Suster-Suster Carolus Borromeus, maka kami beri nama sesuai dengan nama kongregasi kami,” katanya menjelaskan.
Untuk sementara sekolah ini di bawah Yayasan Kongregasi CB di Indonesia. Saat ini, menurut Sr. Elizabeth, pihaknya sedang berusaha membuka yayasan sendiri untuk Timor Leste.
Hal ini dilakukan karena melihat perkembangan sekolah tersebut baik kualitas maupun kuantitas murid dari tahun ke tahun selalu meningkat.
“Awal kami mulai, sekolah ini jumlah murid hanya 35 anak untuk dua kelas. Lima belas anak Grupo A (kelas nol kecil) dan 20 anak Grupo B (kelas nol besar). Saat itu KMB menggunakan
ruangan yang masih bisa dipakai karena pada tahun 1999 biara kami rusak. Kami bersyukur karena tidak dibakar. Tuhan sungguh berkenan dan terus memberkati,” katanya.
Walaupun hanya menggunakan ruangan yang ada dan sangat sederhana, jumlah murid setiap tahun terus bertambah.
Tahun 2005, kongregasi membangun gedung sekolah untuk Pré Primária San Carlos.
Tahun 2010, umur Pré Primária San Carlos genap 10 tahun. Jumlah murid kurang lebih 287 anak. Dibagi dalam delapan kelas terdiri dari Grupo A ada tiga kelas, dan Grupo B ada lima kelas.
“Karena ruang kelasnya hanya ada empat, jam masuk sekolah dibagi dua. Empat kelas mulai dari jam 07.55 sampai jam 10.00, dan empat kelas lagi mulai dari jam 10.00 sampai jam 12.00,” jelasnya.
Jumlah guru seluruhnya ada 12 orang termasuk tiga orang Suster/Madre. Setiap kelas selalu diisi oleh dua guru.
Walaupun Suster Kongregasi CB hampir semuanya dari Indonesia, bahasa yang kami gunakan dalam kegia- tan belajar mengajar di TK San Carlos adalah bahasa Tetun dan Portugis.Dalam satu minggu satu kali anak-anak diberi pelajaran bahasa Inggris.
Ia menambahkan, walaupun tidak diajarkan Bahasa Indonesia, murid TK San Carlos banyak yang bisa bicara dalam bahasa tersebut.
“Kami tidak mengajarkan bahasa Indonesia tapi anak-anak bisa berbahasa Indonesia karena sering nonton TV Indonesia,” katanya.
Ditanya mengapa kongregasi membuka sekolah TK, Sr Elizabeth,CB mempunyai alasan bahwa hal itu sesuai cita-cita pendiri kongregasi.
“Kami mulai dengan pendidikan Taman Kanak-Kanak karena sesuai cita-cita pendiri kongregasi ingin menanamkan hal yang baik pada anak-anak sejak umur dini. Kami ingin membantu putra-putri Timor Leste sejak umur dini yang nantinya kami berharap menjadi manusia yang berguna bagi negara, bangsa dan tanah air.Menjadi manusia yang beriman dalam, cerdas, trampil, penuh rasa tanggung jawab serta memiliki disiplin diri yang tinggi. Semoga Tuhan memberkati selalu, Amin,” katanya.(E13/E14)

Fa’an Foos MTCI La tuir Presu Governu Sei Fo Sansaun Multa $20.000 - $30.000

DILI - Inspectora Geral Alimentar e Economica (IAE) Florentina C.P.M.Smith deklara katak governu liu husi Ministerio Turismo Comercio e Industria (MTCI) sei aplika sansaun ba se deit mak fa’an foos MTCI la tuir presu. Governu determina sei fo sansaun multa $20.000,00 - $30.000,00.
Liu husi workshop loron ida iha semana liuba, nia esplika katak sansaun ne’e aplika tuir dekretu lei no 23/2009 kona-ba distribui no fa’an foos nbe hatete katak se mak la halo tuir dekretu lei ne’e nia sei hetan sansaun ka multa.
Diretora IAE realsa katak durante ne’e MTCI determina ona foos folin atu vendedor sira fa’an foos marka MTCI ho kilograma 25 fa’an ba $9 dolar no 35 kilograma fa’an ba $12 dolar. Maibe manipulasaun sei kontinua lao nafatin. Tanba ne’e, tuir Florentina, se foos ho marka MTCI manipula nafatin husi vendedor sira entaun sei hetan multa.
“Se mak wainhira iha situasaun no falta presiza tebes ho prejuizu ba abastesimentu regular mercadu nian kona ba bens ezensia pratika faktu sira mak hanesan subar ezensia iha armazena no hela iha fatin sira nebe la hatudu ba autoridade lokal no fiskalizasaun nian sira sei hetan sansaun ka multa,” Florentina hatete.
Iha parte seluk, workshop ne’e koalia kona ba haforsa setor privadu nudar dalan ba dazenvolvimentu
ekonomi iha timor leste. Setor privadu nudar parte ida nebe parseria ho governu. Presiza sira halo kapasitasaun emprezariu sira iha timor leste.
Sira nebe inklui iha workshop ne’e mai husi emprezariu sira mak hanesan, produsaun bee, restaurante, loja no kios.Atu nune’e sira mos bele hatene informasaun no labele faila.
Ezemplu hanesan sira loke kios la hetan lisensa husi governu entaun sira husi inspesaun sei tun rasik ba kaer negosiante sira ne’e.
Tamba governu lakohi halo diskriminasaun hasoru negosinte sira ne’e mak loke workshop ida ne’e atu hametin papel no hasae sira nia kapasidade atu nune’e sira bele Hanoin fila fali saida mak sira halo.“informa florentina.
Iha fatin hanesan Xefe Departementu de protesaun Konsumedores Jose Martins hateten katak foos ho marka MTCI nebe agora dadauk governu lakohi fa’an tamba vendedor sira manipula liu. Foos sira ne’e seidauk hasai ba fa’an sei hatama hela iha armazen.
“Hau hakarak apelu ba governu tenki halo tuir lei sira nebe regula tia ona no tenki fo seguransa ba vendedores selae sira bele manipula nafatin. Foos MTCI hamutuk tonelada 1800,00 mill ba kompania nebe fa’an presu bo’ot governu estabelese 9’00 dolar maibe bele sae $15 balu bele to’o 20.dolar ne’e ami hetan ami bele prende no sira sei hetan sansaun ka multa,” dehan Jose.(E4)

MTCI Halao Programa Povu Kuda Governu Sosa Iha Distritu 6

DILI-Ministeriu Turismu Comersio no Industri halao ona programa Povu Kuda Governu Sosa iha distritu neen mak hanesan Covalima, Bobonaro, Ainaro, Aileu, Manufahi, no Ambeno. Inspectora Geral Alimentar e Ekonomia (IAE)Florentina C.P.M.Smith hateten lia hirak ba Business Timor, Tersa (19/10) foin lalais ne’e, iha Eis Mercado Municipal Dili.
Tuir nia katak programa Povu Kuda Governu Sosa ne’e laos iha distritu neen ne’e deit maibe inklui subdistritu balu sira komesa simu dadauk ona produtu lokal.
“Ami nia mantein hanesan produtu ne’ebe mak ami konsege armazenadu ona mak hanesan hare kulit, batar ne’e mak maka’as,” katak Florentina.
Entertantu Produto local sira seluk hanesan Koto,foremunggu,forekeli ne’e sira sei hein hela no sira sei halo prosesu dekoiletha.
“Ami husi parte governu nian ami fo no loke oportunidade ba komunidade sira atu hatama sira nia produto lokal mai iha ne’e.
Oras ne’e dadauk Produto local sira konsege simu ona besik mill e tal toneladas nebe kompostu husi batar no hare e ba kompania no fornesedores sira ne’e sira simu no komesa halo prosesu de pagamentu ba sira. Produto lokal ne’e sira sei simu no atende to’o iha fulan Dezembru tinan 2010.
orsamentu finaliza oras ne’e dadauk ami hein hela prosesu atu simu no maluk sira atu hatama mai iha armazen.
Produto local agora dadauk sira sosa sira tau iha armazen governu nian iha Sibar ne’e armazen bo’ot no nia kapasidade iha Cinco Mill Toneladas ida ne’e mak oras ne’e daduk sira tau ona iha area Sibar. sira garante katak ami nia armazen ne’e bele atende hotu produto lokal nebe mak maluk fornesedores sira atu hato’o mai ba sira iha fulan oin.
Produto local sira ne’e governu latun ba iha baze maibe governu identifika emprezarius lokais sira no fornesedor ne’e mak ba sosa iha baze.
“Ami husi governu hein deit atu selu no sira laiha interpensaun ida atu tun ba baze hodi sosa diretamente maibe sira iha ordenasaun diak ho inportadores sira “dehan Florentina (E4)

Foos MTCI Lakon, GLOBUS Namkari iha Dalan Ninin

DILI-Vendedor Jose Nahak, nebe agora nia mos fa’an fos ho marka GLOBUS informa katak, fos marka GLOBUS nebe maka agora dadaun ami fa’an ne’e, ami sosa tutan deit iha armazen GLOBUS Ai-Mutin Dili.
Nia dehan sira sosa kada sakas ho folin $16.00 nebe sira fa’an fali ba konsumedor sira kada sakas $17.00. Nia uluk fa’an deit fos marka MTCI maibe agora la fa’an ona tanba guvernu la fornese ona fos marka MTCI. Ne’e duni agora nia fa’an deit fos GLOBUS, mesmu guvernu hapara fos MTCI maibe odamatan armazen
GLOBUS nia nakloke ba ami atu faan foos atu sustenta oan sira ba eskola.
Nia realsa katak, razaun ami hakarak fa’an deit iha estrada ninin tanba, ita rasik hare maluk barak maka halo kompetisaun fa’an deit iha estrada ninin entaun ami mos labele lakon ho sira, tanba wainhira ami fa’an deit iha ami nia uma ema ladun sosa ami nia, nebe razaun ida maka ami hakarak fa’an iha estrada ninin deit halo konsumedor sira maka hili deit.
Nia hatutan mos razaun ida maka fatin ba ami la iha atu fa’an, guvernu hateten ona dehan atu muda ona ba iha Manleuana maibe ate agora laiha rezultadu. Iha tempu hanesan, Armandina da Costa haktuir tan katak, fos marka GLOBUS nebe maka agora fa’an ne’e ami labele hatun to’o folin to’o $12.00, tanba ami sosa ho $16.00 kada sakas.
Se foos marka MTCI maka ami fa’an hanesan ne’e, guvernu bele foti desizaun tenki hatun folin no ka fo sensaun, fa’an tuir standar nebe maka guvernu fo ona. Ida ne’e los duni karik agora ami sei fa’an fos marka MTCI, ami sosa iha armazen GLOBUS ho folin $16.00 oinsa ami bele fa’an fali ho folin tun liu fali $16.00.
Nia reralsa mos, tuir lolos ami lakohi fa’an foos iha estrada ninin tanba ida ne’e fo impaktu ba ami wainhira udan monu rai, fos sira nebe ami fa’an bokon no estraga. Maibe ami hakarak governu hatene no hare rasik ho matan, tanba sa maka sira hakarak fa’an deit iha estrada ninin lakohi fa’an iha merkadu?
Nia hatutan, kleur ona ami hein atu muda ba iha merkadu Manleuana. Governu dehan seidauk bele muda tanba merkadu foin hotu 80% no dehan atu muda iha fulan Outubru agora maibe atu tama ona ba iha Novembru mos laiha rezultadu. (E10)

TL Simu Bebeik Aihan Husi Liur Halo Agrikultor Sira La Kreativu

DILI-Bainhira ita simu bei-beik aihan nebe husi rai liur, sirkulasaun osan sei ba hotu ba rai liur laos iha rai laran, no povu agrikultor sira bele sai dependente katak sira hein simu deit no sosa deit sasan nebe governu hatama. Agrikultor sira lakohi atu serbisu, povu agrikultor la iha kreativu para sira bele produs aihan seluk.
Ne’e mak hanoin balu husi Kordenador ONG PERMATIL (Permakultura Timor Lorosae ) Estanislau Claudio ba Business Timor semana liuba iha Palapasu Dili.

Tuir Permatil, lolos estadu tenke hapara importasaun foos husi rai liur tanba bainhira estadu hatama foos bei-beik, ita nia povu agrikultor sira mos baruk atu halo to’os. Sira hein simu deit saida maka governu fo.
“Iha aspetu ida katak governu halo importasaun foos para oinsa bele asegura nesesidade povu nian, maibe ho hahalok ida hanesan ne’e bele fo dependent ba povu agrikultor,” nia hatete.

Tuir nia hanoin katak importasaun foos iha aspektu ekonomikamente osan nebe maka ita iha laos halo sirkulasaun ba ita nia povu maibe osan hirak ne’e bele fo moris ba ema rai liur.
“Ita aprova orsamentu ho millaun boboot laos sirkula ba povu maibe fo moris ba ema rai seluk. Se governu ida ne’e halo jestaun diak hau hanoin sirkulasaun osan ne’e mos ita nia povu bele sente katak sira mos goza osan ida ne’e duni,” Estanislau hatete.

Nia espera katak liu husi programa MTCI nian nebe kolia katak Povu Kuda Governu Sosa bele hamenus importsaun aihan husi rai liur.Ba programa governu nian liu husi ministeriu agrikultura kona ba Fini ba Moris relasiona ho situasaun mudansa klimatika, Estanislau hatete, povu sira lalika hanoin kuda deit hahan hanesan hare no batar maibe tenke kuda aihan ida nebe bele fo ninia hahan husi rai hanesan fehuk no buat sira seluk nebe fo ninia isin mai husi rai, para bele asegura hodi salva an husi mudansa klimatika nebe mosu.Permatil nia hare katak aihan hare no batar labele tahan ba mudansa klimatika.

To’o tempu funan ka seidauk to’o ninia tempu udan ben maran entaun ne’e la bele tahan para fo isin tanba
ne’e maka povu tenke kuda mos aihan hanesan fehuk no mos seluk tan.
Estanislau fo hanoin katak mudansa klimatika nebe mosu tanba hahalok ema nian nebe estraga ambiente barak no ikus mai ita simu konsekuensia mudansa klimatika nebe udan mai la tuir ninia tempu.
Nia dehan, durante ne’e sira serbisu hamutuk ho governu iha area ambiente no mos agrikultura atu oinsa ema bele halo prevensaun.

Permatil ninia konseitu hare rai TL hanesan holistik signifika katak rai husi rai foho lolon mai to’o tasi maioria foho ho rai lolon tanba ne’e povu agrikultor sira tenke kuidadu ba iha ita nia area liu-liu ba foho.
“Durante ne’e ami koko para atu serbisu holistik katak saida maka hare no sai aspetu ida no koko para atu analiza ba problema tomak oinsa para bele rezolve no prevene atu halo adaptasaun hanesan mos mudansa
klimatika nebe mosu dadauk,” nia dehan.(E3

Mudansa Klimatika Halo Povu Duvidas

DILI–Minesteriu Agrikultura e Peskas(MAP) halo lansamentu ba mudansa klimatika nebe mosu iha tinan 2010, nebe fo afeta ba ita nia povu agrikultor sira para oinsa atu kuda produtu lokal, liu-liu ba aihan batar no haree. Nia husu povu agrikultor tenki kuda sa alternatifa atu nune’e bele halo adaptasaun ba klima nebe mosu, mudansa klima laos mosu iha TL deit maibe mosu kuaze iha nasaun barak.

Tuir minesteriu Agrikultura e peskas Mariano Asanami hateten kona ba mudansa klimatika nebe mosu, nebe ninia ligasaun boot teb-tebes ba ita nia povu agrikultor sira katak atu halo tuir mudansa klimatika nebe mosu ita tenki perparasaun fini halo barak para oinsa ita bele antisipa mudansa ida nebe mosu.

Seminraiu nebe realiza husi seeds of life hamutuk ho diresaun Hortikultura MAP nebe diriji husi Gil Rangel, nebe hetan apoiu orsamentu husi goveru TL no Australia nebe serbisu hamutuk liu husi NGO intrnasional AUSaid, nebe sira halo ona peskijasaun kona ba klima nebe mosu tuir sira nia peskijasaun. Tuir peskijasaun nee katak iha fulan oin mai no tinan oin mai ou to’o tinan 2050, udan been ho ninia mediu sei sae 10% liu mediu nebe dadaun regista. Tuir modelu hotu-hotu nebe halo prediksaun konaba klima katak maizumenus sei aumenta 1,5 0c iha tinan 2050 iha area hotu-hotu durante tinan tomak nia laran.

Relasaun ho mudansa klima nebe mosu dadaun ne’e nebe fo afeta mos ba ita nia povu agrikultor sira nebe maka halo toos, tanba tinan ida ne’e la hanesan ho tinan kotuk liu ba nebe halo ita nia povu agrikultor sira la duvidas atu kuda aihan batar, haree no aihan alternativa seluk

“Ita tenki perpara fini ba moris liu-liu ba batar ho haree. Fini sira nebe ke iha ninia durasaun de tempu ne’e labele naruk liu hanesan ami rekomenda liu ba Ar 74 ho nakroman nebe ita nia rasik ne’e. Ita hare katak sira bele ba iha tempu badak no mos batar hanesan sele,” nia hateten iha edifisiu MAP Comoro, Kuarta (27/10). Tuir ministru ne’e katak iha batar no haree nebe maka ita atu fo ba ita nia povu agrikultura sira atu kuda nebe ho ninia durasaun de tempu laos naruk. Tuir nia hare katak iha distritu balun maka bele adopta ho produtu ne’e no iha balun lae. Ho ida ne’e minesteriu mos sei rekomenda ba sira nebe maka la adopta ho produtu ne’e.

Asanami haforsa liu tan, ba ita nia povu agrikultor sira oinsa atu antisipa mudansa klima ida ne’e ba povu sira labele kuda aihan hanesan batar no haree deit maibe bele kuda mos aihan sira seluk hanesan hudi, talas, no seluk tan nebe minesteriu ne’e sei rekomenda tan para povu bele kuda. Maibe tuir nia katak ita iha komoditi oin-oin nebe iha balun maka tuir udan ben barak no iha balun maka lae.

Nia hatete katak ita labele afeta hamlaha iha tenpu naruk tanba ita iha variadade oi-oin para ita bele kuda. Nia mos husu ba hirarkia igreja Katolika no mos hirarkia sira seluk no ba ita nia lia nain sira TL tomak husu para ideal klima nebe mosu iha Timor para bele fulan neen udan no fulan neen bai loro. Se ida ne’e akontese duni ne’e diak liu ba ita. Nia fiar katak ita nia rain TL ne’e lulik karik ita adora bele mos akontese saida maka ita hakark.

Tanba tuir informasaun iha tinan kotuk katak iha tinan 2010 udan ben sei mai iha fulan ida deit maibe ita nia inan aman sira nia adorasaun sei la akontese duni. Nia husu ba ita nia inan aman, lia nain sira no mos ba ita nia hirarkia igreja katolika no mos seluk tan para husu nafatin atu nune’e labele akontese iha oin mai. Mudansa klima nebe akontese laos iha ita nia rain Timor leste deit maibe akontese mos rai sira seluk nebe besik ho ita rain hanesan Indonesia, Malazia, Australia, Xina no seluk tan nebe besik ho ita. Maibe ho mudansa nebe akontese ba ita no mos ba nasaun seluk hanesan Europa Leste neba bele akontese mos ba bain loron nebe naruk. (E3)

Junhu 2011 Sei Hakotu Funsionariu Temporariu Nia Destinu Ba Permanente

DILI–Prezidenti Komisaun Funsaun Publiku Liborio Pereira hatete komisaun da Funsaun Publiku halo ona politika ida koalia konaba politika ba Konversaun Funsionariu Temporariu hodi dsekuti konba politika ba dezenvolvimentu kapasitasaun kda funsionariu oinsa atu hare diak liu tan ninia knaar nudar funsionariu publiku.

Nia dehan objetivu politika ida ne’e oinsa atu responde nesesidade iha instituisaun, hare direitu trabalhador sira nian, kontrola iha despeza no dezenvolvementu nebe hanesan iha funsaun publiku, no ho ninia objetifu nebe maka atu hato’o para oinsa hatun numeru funsionariu temporaria, kria regra ida-idak ba administrasaun diak liu ba kontratasaun temporariu iha futuru.

“Agora dadauk ne’e ami diskute hela konaba politika ba dezenvolvementu kapasitasaun nian.Purtantu liu husi desiminasoens nebe maka komisaun da funsaun publiku halo iha minesteriu ba minesteriu ne’e atu aplika sistema preventiva, para oinsa bele halao idak-idak nia knaar iha ninia serbisu fatin bele lao ho diak,” nia dehan. Funsaun publiku sira sei hare no sei regula kona ba funsionariu sira laos sira presiza atu rekruta tan maibe sira sei hare oinsa atu bele foti tan ba sira nebe maka serbisu temporaria atu nune’e bele serbisu husi temporariu ba permanente.

Maibe tuir sira katak so politika ida ne’e hotu tiha maiz ou menus iha fulan Junhu 1011 bele aplika ba publiku. Maibe agora dadauk sira sei debate hela, para iha fulan oin mai bele hare konaba kada minesteriu hodi hatene klean liu tan no iha minesteriu ne’e menus ema ou resin .
Tanba ne’e maka tuir funsaun publiku nia hare katak sira dala barak ona hatete iha kada minesteriu katak ita aplika sistema preventiva, fo hanoin nafatin ba funsionariu sira atu hader-an nudar serve dor ba estadu,
nia tenke halo nia serbisu kualidade de serbisu nebe maka nia fo ba publiku tenki ho kualidade diak ba bei-beik.

“Hau atu dehan katak ita la dehan atu aumenta funsionariu. Ita regula funsionariu nebe iha ona tuir nesesidade husi temporariu ba permanente atu aumenta ka la aumenta iha fulan Junhu sei deskuti fali. Hare to’ok tulun fali minesteriu sira tanba iha minesteriu balun bele ema uitoan deit no ita sei halo fali diskusaun levantamentu para bele hare oinsa bele hare konaba forsa trabalho ba administrasaun publika Timor Leste to’o iha nebe,” nia hatete.
(E3)

Promove Balansu Generu iha Partisipasaun Feto no Mane

DILI-Ministeriu infraestrutura loke workshop ida ho tema promove genero iha partisipasaun no benefisiu ba feto no mane ho objetivu atu promove balansu generu iha partisipasaun feto no mane.
Workshop nebe suporta husi USAID, Sekretaris Estadu Obras Publika Domingos Cairo realsa katak motivu loke workshop ne’e atu bele elabora politika nebe maka diak ba iha benefisariu ida ne’e ba spesifika
generu iha ministeriu das infraestrutura.
Iha workshop ne’e partisipa mos directur ANZ, CDB, UNICEF,SEPI, Directur geral Ministeriu, Generu fokal point husi ministeriu nia no ministeriu das infraestrutura nebe serbisu hamutuk ho SEPI.
Nia hateten, Ministeriu das infrastrutura ministeriu ida ke bo’ot teb-tebes ho total funsionarios husi departamentu no temporariu hamutuk mil novesentus setenta quatru (1974) husi total funsionariu hirak ne’e, maluk feto sira quaze atinze quarenta pursentu (40%) I ministeriu ida ne’e iha duni sensiabilidade oinsa atu promove feto sira bele garante sira nia serbisu mesmu ita hatene ministeriu ida ne’e diretur nasional foin ida.
Xefe departamentu iha ministeriu das infrastrutura dominante hatudu mo-mos katak kolaborasaun entre feto no mane balansu ne’e lao diak teb-tebes. Ita rezolve diseminasaun ida entre grupu rua ne’e ida ne’e maka ita koalia konaba politik generu oinsa promove maluk feto sira bele iha futuru, ita koalia konaba generu laos foka los deit ba promove feto. Maibe intrese husi maluk mane sira, atu nune’e ita nia maluk feto sira bele favorese ba diak liu tan. Tanba ita hare fila fali ba kotuk kultura no filosofia
Timor ninia, hatur lolos no ate agora ita seidauk iha mudansa ida ke siknifika, mesmu ita halo workshop no seminar bar-barak nebe maka ita halo figura bar-barak.
Koalia konaba politik generu nia maibe dalaruma ita nia maluk feto sira ne’e ita tenta atu ba oin sira sempre iha hanoin ida katak diak liu mane sira maka ba oin ba depois ami husi kotuk deit. Ita tenki halakon ona hanoin ida ne’e atu nune’e bele promove diak liu tan partisipasaun ba dezemvolvimentu nasaun ida ne’e nian nebe involve feto maximu liu atu nune’e iha balansiu ida ke diak iha loron oin mai.
Nia hatutan tan katak, governu Timor Leste tenke liu husi primeiru konstitusional deste inisiu hatur ona politika konaba promosaun ba feto no la tau politika nebe ke aas. Maibe, ita hatene katak hahu iha primeiru
konstitusional iha ona asesu ida hare deit maka kestaun promosaun feto ninian.
Needuni kontinuasaun politik ida ne’e iha IV guvernu konstitusional hamosu politika ida lori hamosu sekertaria ida nebe espesifiku liu ba iha promosaun de igualidade, ida hatudu momos katak guvernu
Timor Leste hakarak jere duni ba iha komisaun internasional nebe estabelese ona iha mundu ida ne’e. Ita hatene ona katak, ita hetan ona formasaun husi relatoriu CDW, Timor Leste mos hetan oportunidade diak ida lori nia membru ida hanesan reprezentante iha CDW nee maka ita nia inan feton Dra. Milena Pires.
Ida ne’e dalan positivu tebes durante estagiu ida ne’e hatur oinsa atu promove balansu ba generu, nune’e mos iha deklarasun Dili nebe hahu iha tinan rua liu ba hatur katak politika generu sai hanesan preokupasaun estadu Timor Leste nia.
Nia hatutan, tanba nee maka politika ministeriu hotu-hotu, liu-liu Ministeriu Infraestrutura tenki lao tuir politika nebe maka estadu ida ne’e hao tiha ona, nebe bazeia ba ita nia guvernu konstitusional katak promosaun igualidade sai hanesan politik ida importante ba dezenvolve nasional, atu une’e labele mosu tan diskriminasaun
entre feto no mane no enkoraza maluk feto sira atu nune’e sira mos bele partisipa iha vida politika nebe dezenvolve iha futuru, iha nasaun nurak ida ne’e.
Iha tempu hanesan, Director Nasional ba Generu Armandu da Costa, BA hateten iha workshop ida ne’e ami foka liu ba iha asuntu eletrisidade no infrastrutura nia, bazeia ba generu ida ne’e hanesan politika programa no atividade, dalan krisitu ida maka ita atu halo maka liu husi nomeasun pontu fokal generu iha ministeriu ida-ida. Nia fo parabens ba iha ministeriu infrastrutura nebe loke workshop ida ne’e nebe prepara pontu fokal.
Mekanismu pontu fokal generu bele hasa’e nia konsiensia no fornese nia suporta tekniku ba integrasaun generu iha ninia intitusaun sia mesak labele asegura implementasaun nebe maka efektivu lei politika, nia dehan generu laos institutu ida nebe maka lao mesak, pratika tenki hola ho seridade no promove atividade ba nia implementasaun iha departamentu sira hotu.
Nia hatutan inisiativa no atividade orsamentu no alokasaun rekursus humanus generu ninia. Nia koalia mos konaba feto sira nebe fa’an iha dalam ka kbi’it laek sira ho razaun tanba atu dudu sira nia oan ba ekola no sentru saude, atu ativa konsulta feto no tau iha sira nia nesesidade no prioridade iha relasaun ho konstrusaun luron ka dalan no hametin produktivamente ekonomia lokal no hadia saude familia no rerzultadu edukasaun, 30% nia tarjetu ba partisipasaun ba feto inklui regulamentu jestaun no tekniku. (E10)

ETDA Kapasita Juventude Liu husi Formasaun

DILI-Senior Manajer ETDA Jose Barreto Goncalves hatete Objetivu loke formasaun ou kursu iha ETDA atu aumenta ita nia juventude sira nia kunesimentu ka kapasidade, hodi nune’e sira mos bele hetan serbisu ka bele hari rasik kampu de trabaliu atu atende sira nia nesesidade lor-loron nian.
“Ami nia objetivu loke treinamentu no formasaun iha ne’e atu kapasita ita nia maluk juventude sira. Tanba ne’e ami fokus liu-liu ba ita nia juventude sira nebe agora akaba ona sira estudu iha nibel sekundaria maibe araska atu hetan asesu serbisu iha fatin nebe deit. Nia dehan tanba nee maka halo levantamentu ida konaba rekursu humanu loke treinamentu ba ita nia juventude sira iha area nebe maka ami identifika ona,” dehan Senior Manager José Barreto Goncalves ba Business Timor semana kotuk.
Nia realsa katak area nebe maka sira identifika maka, serbisu konaba Administrasaun Bazika (Basic Administration) no area seluk hanesan IT, Finansa bazika (Basic Finance) tanba area hirak ne’e maka dala barak ema husu. Maibe ita nia joven sira la duun preparadu, tanba nee maka formasaun ne’e ami halo para buka atu fo kursu nebe maka intensivu. Tanba wainhira ema bolu sira atu serbisu iha area nebe maka sira hetan ona formasaun sira iha ona kunesimentu baziku.
“Ami foka mos konaba linguas nian liu-liu konaba lian Ingles nia. Tanba agora emprejariu barak maka loke vagas maibe dala barak foka liu ba lian Ingles, minimal tenki hatene mesmu la duun barak. Kuandu sira la hatene la iha kunesimentu konaba lian Ingles sira araska atu liu. Tanba nee maka ami loke mos kursu Ingles hahu husi baziku to’o lebel advance,” nia dehan.
Agora dadaun, nia hatutan, sira loke konaba area Turismu nia ba sira nebe maka intensivu. Maluk balu nebe maka akaba ona sira nia estudu iha Venilale, Baucau, DIT, no mos Suai nia iha area hospitalidade nia, sira ne’e ami buka para kanaliza sira ba iha restaurante hanesan estajiu fulan tolu ka fulan neen hanesan ne’e para hetan pratika.
Tanba dala ruma kuandu sira serbisu diak iha otel ka restaurante nebe maka sira halo estajiu ne’e uja kedan sira ida ne’e maka tinan ida ne’e ami halo dadaun,” nia haktuir.
Nia hatutan tan katak razaun sira fo treinu lian Ingles ba juventude tanba pedidu (permintaan) husi juventude barak la halimar tanba nee maka ami loke mos kursu ba ita nia juventude sira tanba iha parte turismu minimu tenki hatene lian Inlges. Alende ne’e, nia hateten mos agora dadaun sira dezenvolve hela kursu iha area Jestaun nia ou manajementu.
Iha ne’e ami kontaktu mos ho organizasaun, no mos ho governu nian no ajensia sira seluk nebe maka hakarak fo formasaun iha area manajementu ho jestaun nia. Ida ne’e ami bolu Costumation tanba ami hare tuir nesesidade organizasaun.
Pur ezemplu konaba administrasaun nia, manajementu nia no konaba area finansas nia ida ne’e espesifiku liu. Treinu ida ne’e ami husu tuir sira nia nesesidade nebe maka sira hakarak no mos ami halo konaba defeza liu-liu konaba jestaun.
Nia realsa tan katak treinu ida fali nebe maka ami halo nee mos sei inklui iha Costimation Training, hanesan treinu tuir ema nia pedidu, agora dadauk ami halo ne’e ninia fokus ba ema sira nebe maka iha skill, liu-liu sira nebe maka iha negosiu ki’ik. Ida ne’e hanesan sira nebe maka iha Liquisa, fokus liu ba iha usaha-usaha kecil, ajuda sira oinsa sira jere sira nia osan, liu-liu ba sira nebe maka hetan mikro kredit ruma husi organizasaun ruma maibe sira sidauk hatene lolos oinsa jere sira nia osan. Tanba nee maka ami agora halo hela treinu ida iha Liquisa konaba manajamentu osan.
Nia hateten tan, agora ami dezenvolve hela atu lansa konaba elektroniku, liu-liu ba sira nebe maka dezem- pregadu, ema nebe maka buka serbisu sira bele ba rejista rasik iha internet. Tanba ami fo ona website ba sira oinsa buka serbisu liu husi internet, agora sira bele hatama sira nia CV no dadus hotu-hotu liu husi internet, depois emprejariu sira mos bele rejista, katak ami persija ema nebe maka kualifikadu hanesan ne’e, ne’e ita nia formandu sira bele buka rasik iha internet.
Nia informa katak treinador sira nebe maka agora daudaun fo treinu ba formasaun sira ne’e eis formasaun
husi ETDA rasik nebe maka kualidade. Tuir sira ida-idak nia area, sira nebe maka IT fo treinu ba area IT sira nebe maka hospitalidade atende ba area ida ne’e.
Nia hateten dala ruma kuandu ami iha nesesidade ruma ami asvezes iha area balu tenke uja treinador
husi rai liur hanesan husi Australia, dala ruma sira mai pasa ferias ami aproveita oportunidade para sira mos bele fo treina ba ita nia juventude sira.
Nia realsa katak formandus nebe maka tuir formasaun iha ETDA ita bele dehan 80% susesu ona no 20% maka seidauk susesu maibe ami sei buka nafatin dalan para sira mos bele hetan hotu asesu iha futuru.
Nia dehan, formandus sira ne’e barak maka agora dadaun serbisu ona iha ONG, Estadu, balu iha Ensul,
balu iha ANZ, no balu iha organizasaun sira seluk. Iha biban ne’e, nia hateten mos iha futuru sira mos iha ona planu para loke iha distrtu maibe tenki hare uluk lai fatin nebe maka iha potensia para loke sentru ne’e. (E10)

Projetu Konstrusaun Uma Vuneravel Distritu Lautem Seidauk Remata

BAUCAU-Ministeriu Solidariedade Sosial (MSS) aloka orsamentu $132.951,23 hodi halo projetu konstrusaun ba uma vulneravel hamutuk 34 iha distritu Lautem to’o oras ne’e seidauk remata.
Domingos Abreu Martins, xefe MSS rejiaun leste hateten katak bazea ba inspesaun nebe foin lalais halo, konstrusaun ba uma vuneravel 34 remata ona maibe haris fatin totalmente seidauk halo.
“Uma sira halo hotu ona instalasaun sira halo hotu ona maibe haris fatin ba uma 34 totalmente sira seidauk halo. Se sira seidauk halo entaun ita labele asina lai sira nia dokumentus. Foin lalais ne’e kompania mai fo surat atu asina 100% maibe ita labele asina,”hateten Domingos.
Nia informa katak montante osan refere, aloka ba Subdistrito Moro/Lautem uma hamutuk 24, distinadu iha Suku Bauro uma 10, no Suku Pairara uma 14, Subdistritu Lospalos uma 10 destina iha Suku Rasa uma 10. Projetu ne’e kompania Kambota Star Lda maka kaer.
“Se kompania lakohi halo haris fatin nebe oras ne’e iha Lautem ba benifisiariu sira mak sei hato’o informasaun ba iha diresaun nasional asistensia sosial no secretario estado no to’o iha ministra atu bele toma desizaun ba kompania,” deklara Domingos ba BT iha nia knar fatin sentru rejional Baucau.
Projetu harii uma ba vulneravel sira iha distritu Viqueque uma hamutuk 34 ho orsamentu montante $134.184,09, nebe fahe ba subdistrito rua, Subdistrito Viqueque Villa uma hamutuk 24, destinado iha Suku Baha-Lara-Uain uma 12 no Suku Carau-Balun Uma 12. Sub Distritu Ossu hamutuk uma 10 nebe destinado iha Suku Osso De Cima uma 10. Kompania UHAKAE maka kaer projetu ne’e nebe oras ne’e benifisiariu
sira hela ona.
Distritu Baucau hamutuk uma 34 ho orsamentu total $126.343,96. Subdistrito Vemasse hetan uma 14 nebe destina iha Suku Loi-Lubu uma hitu, Suku Vemasse Tasi Uma hitu. Subdistrito Baucau Villa hetan uma 20, Suku Caibada uma 10, Suku Wailili Uma 10.
Tuir loloos, nia hatete, projetu halo uma ba grupu vulneravel sira halo iha tinan 2009, maibe problema
sosial entre komunidade ho MSS, komunidade barak mak halo komplein ba rai nebe atu harii uma no ekipamentu atu aloka ba iha baze tarde, halo projetu ne’e sai tarde.
“Tuir planu remata iha novembru tinan 2009. So problema sosial tanba problema rai ema atu halo uma ba maibe ema barak mai komplein dehan ne’e hau nia rai no ida neba hau nia rai, semente nebe stok iha Dili tenke lori husi rai liur no mos alokasaun sasan ba iha baze tarde liu, projetu halo to’o agora sidauk remata,” nia informa.(R3)