JORNAL BUSINESS TIMOR -- MATADALAN BA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA

2 de março de 2011

Kestaun Mikro Finansa – Hasoru malu ho Kliente sira iha Maliana


MALIANA - Delfina Fátima hala’o ona ninia padaria iha Maliana durante tinan ida. Maibé nia dehan katak nia simu $500 iha fulan hirak liubá hosi instituisaun Mikro Finansa Timor-Leste, Tuba Rai Metin, ne’ebé hadi’a duni ona ninia negósiu.  

“Oras-ne’e ha’u prodús paun barak tan. Ha’u uza trigu saku tolu kada loron no ha’u bele manan di’ak. Ha’u fó paun ba ema hotu iha Maliana, inkluindu paun 450 loroloron ba eskola.   
Ami hasoru malu ho Delfina Fátima, no rona nia istória, nu’udar parte ida hosi vizita ba kampu iha Maliana ne’ebé organizadu hosi programa INFUSE, ne’ebé implementa hamutuk hosi Programa Dezenvolvimentu Nasoins Unidas (PNUD) no Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Nasoins Unidas nian. INFUSE mós simu apoiu no finansiamentu hosi Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu, no Ajénsia Austrália nian ba Dezenvolvimentu Internasionál (AusAID).

Programa INFUSE ninia objetivu atu harii setór finanseira eskluziva ida, ho objetivu luan atu aumenta asesu ba servisu finanseira lubun ida ba populasaun kiak no rendimentu ki’ik sira iha Timor-Leste.
Durante ba hala’o vizita iha Maliana, reprezentante sira hosi ONU, Governu Timor-Leste, komunidade doadór no sosiedade sivíl, hasoru kliente sira hosi instituisaun prinsipál mikro finansa nian iha país ne’e, mak hanesan Moris Rasik no Tuba Rai Metin. Instituisaun rua ne’e sira-nia kliente mesak feto de’it.
Reprezentante Rezidente PNUD, Finn Reske-Nielsen, hateten:“Ohin nu’udar oportunidade kapás  ida tanba ami bele rona diretamente hosi feto sira-ne’ebé hetan benefísiu hosi servisu mikro finansa. Iha empreza oioin, inklui produsaun ‘tahu’ no motór ne'ebé uza nu’udar taksi, no determinasaun hosi kliente sira atu hadi’a sira-nia negósiu, mak kapás tebe-tebes”.  

Delegasaun ne’e partisipa mós sorumutu ida iha sentru Moris Mesak ne’e ida. Sorumutu ne’e kona-ba oinsá kliente sira halo sira-nia reembolsu semanál nian, ho tranzasaun sira-ne’ebé rejista ona iha livru depózitu sira no Formuláriu Rekolla no Fahe Osan. Kliente sira rai livru sira, no sempre filafali kada semana iha sorumutu.
“Feto sira iha sentru ne’e bele simu empréstimu ba grupu”, Diretora Jestaun Moris Rasik, Lola dos Reis ne’e esplika.
”Kliente sira forma grupu solidariedade ne’e, baibain entre partisipante na’in-3 to’o na’in- 8. Membru hirak-ne’e fó apoiu ba malu ho amortizasaun ba empréstimu sira. Maioria hosi membru sira iha sentru sorumutu ne’e analfabetu, tanba ne’e mak prosedimentu ne’e tenke lee ba sira rona.  Hanorin sira oinsá atu hakerek sira-nia asinatura, ho nune’e sira bele iha kbiit iha prosesu tranzasaun”.

Moris Rasik ninia kliente kuaze to’o na’in-12,400 no hala’o sira-nia knaar lemo-lemo iha distritu 13 iha Timor-Leste, hodi serbí ema kiak, no liuliu feto rurál sira.
“Ami mak serbisu no manan osan. Tanba ne’e ami maka manan no kontrola osan, la’ós mane sira” haktuir hosi Domingas Pereira. Nia simu empréstimu ida hodi sosa modo ho kuantidade boot ne’ebé mai hosi modo-na’in, ne’ebé nia bele fa’an fali iha nia kioske no iha merkadu.

Ba maioria hosi feto, empréstimu sira bele tulun hodi hahú harii negósiu foun ida.  Ne’e bele permite mós hodi sosa matéria-prima sira, no neineik-neineik bele habelar sira-nia negósiu no hasa’e sira-nia lukru.Importante ba ema hotu-hotu atu hetan asesu ba servisu finanseira sira”. haktuir hosi Jeff Prime hosi AusAID.
 “Instituisaun mikro finansa ne’e hanorin feto sira atu jere sira-nia osan no sira-nia moris. Feto sira-ne’ebé ami hasoru iha Maliana nu’udar ezemplu di’ak ba oinsá atu asesu ba kapitál inisiál bele hadi’ak duni sira-nia moris”. 

Depoizde krize tinan 2006 iha Timor-Leste, organizasaun mikro finansa 4 mak lakon ona. Mezmu nune’e, agora sei hela de’it ona instituisaun hanesan ne’e 3 iha nasaun ne’e. Maibé sira hirak-ne’ebé eziste daudaun mós sa’e ho rápida; Tuba Rai Metin iha eskritóriu ramu 4 iha fulan Dezembru tinan 2009 no kliente foun na’in-501. Iha fulan Dezembru tinan 2010 sira aumenta tan ramu balun sai 11 no ho kliente foun hamutuk na’in-2687.

“Kliente hira-ne’e mak emprezáriu ba futuru Timor-Leste nian. Empréstimu no opsaun poupansa hodi tulun aumenta rendimentu ba família kiak sira, no mós hodi enkoraja inisiativa no empreza”, haktuir husi Craig Sugden, Reprezentante Rezidente hosi Banku Dezenvolvimentu Ázia nian.
Delfina Fátima ninia padaria nu’udar ezemplu ida ba empreza ki’ikoan ne’ebé moris buras ona sai negósiu ne’ebé forte no hetan susesu. Nia hateten katak ita presiza korajen no apoiu hodi hakat ba pasu dahuluk. Maibé, susesu fó ona konfiansa no seguransa finanseira ba nia; realidade hatudu katak nia problema boot liu mak oinsá atu mantein nafatin ho ema nia ezijénsia ba paun sira. Nia sei utiliza empréstimu seluk hodi sosa mákina ida hodi dulas masa no hodi habelar tan ninia negósiu.(Komunikadu Imprensa)

1 comentário:

Unknown disse...

Halo ita iha kréditu aat no presiza empréstimu ida? Kontakta ami iha oullinfinance@gmail.com
Ita halo buat oioin kona-ba empréstimu iha tasa juru 2% de'it.