JORNAL BUSINESS TIMOR -- MATADALAN BA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA

14 de junho de 2011

Masin-Fatuk iha Laga Potensia Industria nebe Governu Seidauk Hanoin

Baucau – Masin-fatuk nebe iha subdistritu Laga, distritu Baukau potensia boot tebes atu sai industria masin ho eskala boot tanba tinan –tinan povu iha area ne’e hetan rezultadu masin tonelada 200 to’o 300. Infelizmente, governu to’o ohin loron nunka hanoin atu fihir potensia masin ne’e hodi estabelese industria masin nune’e bele redus ona masin importasaun husi rai liur.
Antonio Jose Cunha, dosente paralelu Institute of Business (IOB) Baucau fo hanoin ba governu tenke estabelese industria masin iha Laga atu nunee Timor Leste bele produs masin rasik sein depende deit ba masin importasaun.
“Masin Laga hanesan produtu lokal ka rikusoin jeral timor nian liu-liu povu sira iha Laga neba, ministeriu kompetente tenke estabelese industria ida hodi bele halo produsaun ba masin nebe mak iha, ” Antonio Jose Cunha hatete semana kotuk (03/06) .
Tuir nia, bainhira Governo Timor Leste la esplora masin iha Laga ne’e ho didiak, nunka fo benifisiu ba povu. Tanba ne’e ministeriu kompetente liu-liu ministeriu turismu komersiu no industria tenke iha planu nebe diak hodi bele produs masin ne’e.
“Buat nebe estadu tenke hanoin liu-liu ministeriu kompetente husi MTCI ninian halo planu nebe diak kona ba masin fatuk hodi bele produs deit ona masin iha Timor Leste,” nia hatete.
Tuir Cunha, se governu Timor Leste mak halo produsaun masin fatuk refere, fo impaktu positivu barakliu ba povu sira nebe mak hela besik iha area ne’e tanba bele loke kampu servisu no povu Timor Leste sei la presiza tan masin importasaun husi rai liur tanba produs rasik ona masin iha rai laran.
“Sai perguntas boot ba governu liu-liu ministeriu kompeteti iha tiha ona planu ka programa hanesan (atu hari industria masin) iha ona ka lae?” nia kestiona.
Tuir nia haree, governu durante ne’e ba halo deit identifikasaun ba fatin-fatin sira nebe fo deit produtu –produtu diak ba komunidade maibe laiha iha asaun konkretu atu bele estabelese minimal industria kiik oan ida hodi bele halo produsaun ba masin nebe iha atu ema ka komunidade sira labele foti tuir sira nia hakarak deit. Governu Timor Leste tenke halo investimentu labele iha planu deit laiha asaun konkretu ruma.
“Se governo hare masin ida ne’e hanesan daya tarik ida governo tenke halo buat ruma, labele fa’an fali ba ema husi rai liur sira mak mai sosa ho folin baratu, depois sira eksporta ba rai liur depois lori fali mai sira faan ho folin karun timor hetan rugi hira ?” nia kestiona.
Nia fo hanoin katak bainhira masin fatuk iha Laga ne’e husik hela deit hanesan nee, aban bainrua ema investidor sira husi rai liur bele aproveita fila fali hodi bele hetan lukru nebe sai maka’as , maibe timor oan sira nafatin la hetan benifisiu.
Bainhira masin ne’e produs ho didiak bele sai masin ida nebe mak iha kualidade, loas deit uza iha rai laran maibe mos bele halo eksportasaun ba iha liur.
Nia fiar katak bainhira masin-fatuk iha Laga ne’e promove didiak, masin sira ne’e laos produs ba deit povu Timor Leste maibe bele mos halo esportasaun ba iha rai liur tamba produtu hotu-hotu iha nasaun ida-idak ho ninia karakteristiku rasik.
Entretantu Administrador Subdistritu Laga Francisco da Silva hatete masin iha Laga ne’e tinan-tinan sempre fo nia rezultadu diak maibe komunidade sira mak bain-bain ba raut hodi ba faan iha Mercado Baucau.
“Komunidade sira mak ba raut hodi mai fa’an iha Baucau no mos hodi ba fahe ba iha distritu 13 liu-liu oan kiak sira nebe hela iha orfonatu padre sira nian,” dehan Administrador Subdistritu Laga.
Nudar Administrador nia husu ba governu liu-liu ministeriu kompetente atu bele hare no tau inisiativa ba masin-fatuk iha Laga ne’e hodi bele hari industria ki’ik ida iha fatin refere.(R3)

Sem comentários: