JORNAL BUSINESS TIMOR -- MATADALAN BA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA

28 de janeiro de 2011

CDC Hala’o Sosializasaun Atu Komunidade Hatene Direitu Fundamental Labarik

DILI - Comisaria Diretos das Criansas (CDC) Adalgisa M.S. Ximenes hatete katak depois hari tiha, komi- saun iha programa importante rua nebe hakarak finaliza iha tinan peimeiru ne’e.
Iha ninia gabinete semana liuba, Adalgisa informa ba Business Timor katak programa rua ne’e ida maka hanaran Sosializasaun, no ida seluk maka hanaran Konsultasaun ka Asessment.

“Sosializasaun ne’e ninia objetivu atu halo no sosializa pontu importante tolu nebe maka sai hanesan komisaun de kompetensia ba iha komunidade hotu iha Timor laran tomak. Pontu tolu nebe maka ami atu halo sosializasaun, ida maka koalia konaba konvensaun direitu ba labarik, pontu ida seluk fali maka koalia konaba papel ka knar husi komisun ne’e rasik, terseiru pontu importante loos maka koalia konaba concluiding observation ka rekomendasaun husi komisaun Jenebra nian konaba ita ninia relatoriu inisial nebe estadu timor leste ba hato’o ona iha Jenebra,” nia hatete.

Nia hatutan, ninia prosesu wainhira TL ratifika tiha ona konvensaun. Estadu parte ne’e, katak Adalgisa, iha obrigasaun atu ba hato’o relatoriu.Depois hato’o ona relatoriu, CDC mos halo rekomendasaun husu parte estadu fo nafatin atensaun ba pontu hirak nebe governu ida ne’e hala’o relasiona ho direitu labarik.
“Nia direitu primeiru ano wainhira ita hato’o ona ita nia relatorio inisial nene ita iha pontu kuaze haat nulu resin nebe maka sira rekomnda ba ita.”

Tuir Adalgisa, pontu importante liu-liu maka koalia konaba saude, edukasaun ho justisa juvenil. “Objetivu ami halo sosializa conclution observation nia rekomendasaun ida atu ema hotu-hotu hatene katak iha buat balu maka ita sei persiza hadia, atu nune’e bainhira tinan haat oin mai ita ba hato’o ita nia relatoriu ita hatene ona buat balu nebe maka ita hadia ona no buat balu nebe maka ita sidauk hadia,” nia hatete.
Nia dehan sosializasaun ne’e sira fahe ba parte rua, parte ida CDC halao ba labarik sira, liu-liu labarik sira Pre-sekundaria no Sekundaria sira husi distritu hotu-hotu.

Tuir nia, nivel adultu nian CDC hili professores, xefi suku, parte sosiedade sivil, administrador sira distrital, tanba sira maka parte ida iha distrtu besik liu ba komunidade. “Entaun ami tenke sosializa o sira no fo informasaun ba sira tanba hatene lolos situasaun komunidade iha parte neba lao oinsa, keta iha buat balu maka lao la los konaba labarik sira nia direitu.”

Nia hatutan katak CDC hato’o rekomendasaun ba sira nebe presiza hatene, atu nune’e wainhira husi parte ne’e tun, sira bele husu furamentu ba iha sistema balu nebe husi parte komisaun direitu ba labarik nia. Tanba ne’e mak CDC halo sosializasaun ho nivel adultu nian.Nia realsa katak sira remata tiha ona halo sosializasaun iha distritu hotu.
Nia informa mos katak CDC hala’o buat ida fali naran Asessman no mos parte ba labarik sira husi tinan 6 – 11, husi 12 – 14 no husi 15 – 18.Grupu tolu ne’e CDC halo iha distritu hotu, komesa iha Oecusse, no kontinua fali iha Rejiaun II, Aileu, Ermera no Dili.Nia hatutan grupu tolu nee mos fahe tan ba grupu tolu, primeiru grupu ba labarik sira atu husu oinsa maka sira sente seguru ka lae ho situasaun nebe maka iha.
Ba labarik nebe maka boot uitoan komisaun husu ba sira oinsa maka sira sente hetan serbisu maka’as liu karik iha uma, depois oinsa maka sira sente iha edukasaun. Sira nebe tinan boot liu komisaun husu konaba sira nia intervensaun, kolaborarasaun, iha suku sira ne’e ema konsidera ka lae.

“Ami fahe ba grupu tolu ne’e atu hatene lolos konaba sira nia direitu fundamental haat (4) iha ita nia labarik timor oan ne’e hetan ka lae? Sira sente katak sira iha direitu ka lae! Neduni ami tun ba baze ne’e atu halo konsulta ho labarik sira ne’e,” Adalgisa hatete.Rezultadu husi atividade ne’e, tuir nia, komisaun sei halo relatoriu ida nebe sei marka hotu. Komisaun hala’o avalisaun baze ida atu komisaun ne’e kaer halo advokasia no halo intervensaun ruma ba iha ministeriu hotu- hotu no ba sira nebe serbisu hamutuk li-liu iha area direitus ba labarik sira.

“Wainhira ami halo intervensaun ami kaer ba baze rua, agora ami foin maka halao aktividade ida husu sira e agora ami seidauk hatene lolos sira sente sejauh mana sira sente sira nia direitu ne’e katak iha duni ami seidauk hatene lolos kompilsaun de dadus, tanba relatori sidauk tama, liu husi relatori maka ita bele hatene.”
(E10)

Sem comentários: