JORNAL BUSINESS TIMOR -- MATADALAN BA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA

28 de janeiro de 2011

TL Seidauk Bele Iha Moeda Rasik

DILI – Maski valor moeda Dollar Amerika tun sa’e hasoru moeda seluk hodi afeita mos Timor Leste nebe uza moeda ne’e, agora sedu liu atu Timor Leste iha moeda rasik. Dollar Amerika sei sai opsaun diak liu ba Timor Leste tanba defacto sei iha problema barak.
Ne’e mak hanoin hirak nebe deputadu balu iha Uma Fukun hato’o ba Business Timor semana liuba bainhira husu sira nia hanoin kona-ba valor Dollar Amerikanu nebe monu karik iha posibilidade Timor Leste bele iha moeda rasik.
“Hau hanoin ita presiza haree mos ba vantajen no desvantajen hodi ita bele dehan ita muda ita nia moeda ka lae. Vantajen ida mak Dollar Amerika ne’e asesu fasil ba ita no valor mos iha ne’ebe rekonhesidu iha mundu internasional. Sim agora nia tun sae tun sae, mais hau fiar katak iha futuru nia sei hadia nia an,” dehan deputada Fernanda Borges.
Nia dehan bainhira Estadus Unidus da America nia ekonomia forte tan, valor Dollar sei sae.
Iha fatin hanesan Deputadu Manuel Tilaman, prezidente komisaun ekonomia finansa fo hanoin ida katak tinan lima ka neen mai ne’e ita sei la troka osan. Timor Leste sei uza nafatin Dolar Amerikanu. Timor Leste bele tau ninia osan rasik maibe ema seidauk fiar ita.
“Se ita tau agora suminamus belak se mak kaer belak atu ba hola motor de eletrisidade ne’e ,”dehan Manuel Tilman.
Nia dehan ho moeda dollar dala barak ita iha vantajen mak la presiza gasta osan halo moeda. Vantajen seluk fali ita lalika ulun fatuk moras atu hare moeda ne’e falsu ka la falsu tuan ka la tuan.
Desvantajen boot ba Timor Leste mak bainhira valor dollar tun sasan foin sae ita tenki gasta dala rua mak hola sabaun ida.
Tuir nia katak vantajen ka desvantajen ita sei kontinua uza moeda dolar Ameriakanu.
Entretantu deputadau Domingos Mosquita hatete mos katak iha duni nesesidade ida atu kria TL nia moeda rasik maibe tempu mak seidauk to’o relasiona ho ekonomia TL ne’ebe mak seidauk forte.
“Ha’u hanoin agora ita introdus ona koin, presiza estudu ida ne’ebe profunda liutan konaba ita nia kbiit atu halo osan rasik maske agora ita implementa ona koin ho tinan ualu ona,”dehan nia.
Nia dehan valor osan ne’ebe boot hanesan dolar 1 ita seidauk bele tanba ne’e presiza liutan estudus profundu ida konaba kbiit ekonomikamente atu bele sustenta osan ne’e tanba tenki hare relasaun ekonomia entre TL ho Indonesia, Australia, Singapura konba relasaun importa ho eksporta tanba moeda osan ne’e mak determina sasan nia folin no ita kbit atu eksporta no importa.
Tuir deputada Fernanda Borges, valor Dollar Amerika depende mos ba Xina. Se Xina sai trasparenti liu tan tama iha merkadu duni ka sira iha kotuk mak manobra sira nia manobra entaun bele halo ekonomia hotu-hotu iha mundu tomak ne’e sei iha problema tanba Xina iha ekonomia ida ne’ebe potensial
no boot tebe-tebes.
Tuir nia katak ba oin atu muda ba moeda rasik TL tenki hanoin buat barak, premeiru banku sentral ne’e tenki iha kapitalizasaun ida ne’ebe tenki boot ba osan, no ita labele sai hanesan nasaun sira seluk atu cetak osan deit maibe osan ne’e la iha valor ida.
Tanba ne’e nia dehan ita atu iha osan tenki iha mos moeda ida ka osan mean atu nune bele tangu hodi fo fali valor ba osan ne’ebe ita nian ne’e atu nune osan ne’e labele monu liu. Presiza iha mos banku central ida ne’ebe efisiente no efikas atu bele halo transaksaun iha moeda sira atu nune bele halo politika monetaria ida ne’ebe diak atu osan ne’e labele sae liu tiha no tun mos tun liu tiha no la iha estabilidade ba ita nia moeda rasik.
Nia salieta liutan katak TL nia ekonomia mos nune tenki ezijente liu tanba ita nia implikasaun ba gastus publikus, hahalok ita nia emprezariu sira, banku sira nian mos iha impaktu ba ita nia moeda.
Tanba ne’e buat hirak ne’e kria presaun boot atu ita atu halo sai jestor diak liutan ba ita nia rai. Fluktuasaun husi rai liur ezemplu hanesan kestaun Xina nian mos sei tama hotu mai iha ita, Amerika halo buat ruma ita dependenti ba sira tanba ita kaer sira nia moeda barak ka flutuasaun ba sita nia moeda ne’e boot tebe- tebes,tanba ne’e nia hatete tempu seidauk
to atu timor iha moeda rasik.
“Se ita halo agora, ita loke an ou ita desvaloriza ita nia asset iha ita nia rai laran, ita lakohi sai hanesan Zimbabwe ne’ebe ema simu deit salariu mos karon ba karon maibe osan ne’e la vale buat ida no surat tahan deit,” dehan Fernanda Borges.
Tanba ne’e ita presiza prepara ita nia an hodi foka lai ba dezenvolvimentu hodi aumenta kapasidade atu bele halo avaliasaun ba iha tinan sanulu no sanulu resin lima nia laran ba oin hodi halo preparasaun ne’ebe diak dezenvolve ekonomia,
diversifika husi mina ba area sira seluk, fortalese halo ita nia ekonomia ne’e diak,ita nia ema servisu hotu ona, asset ita nian mos kapas no infraestrutura ita nia mos kapas entaun it abele konsedera katak ita hakarak ita nia moeda rasik ka lae no tenki tama mos tama ho seguru.(R1)

Sem comentários: