JORNAL BUSINESS TIMOR -- MATADALAN BA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA

28 de janeiro de 2011

Timor Plaza Komesa Loke ba Publiku

DILI – Sentru komersiu Timor Plaza, sabadu (6/11) komesa loke ba publiku liuliu emprezariu sira atu bele rejista no hili fatin ka kuartu sira hodi hala’o negosiu. Andar primeiru no segunndu Timor Plaza ne’e ho nia medida 1200 metru kuadradau sei uza ba supermerkadu, super store ho loja 230, banku, iha mos asuransia.
Kompania sira nebe atu aluga fatin ne’e, tuir Jape Kong Su, na’in ba Timor Plaza ne’e esplika ba jornalista sira katak to’o ohin loron kuaze 60% ona ne’ebe kompostu husi emprezariu nasional no ema estranjeiru. Maibe tuir nia katak iha ema lokal mak barak liu booking ona. Ema estranjeiru kuaze sei 20%.
Timor Plaza komesa halo ninia kontrusaun iha 17 Marsu 2009 to’o ohin loron sura ba tinan ida ho balun,besik ona pasu atu remata ne’ebe ho nia luan 250.000 metru kuaradu.
Orsamentu ne’ebe lori halo ba konstrusaun Timor Plaza kuaze millaun $30 nebe mai husi familia Jape rasik.
“Trinta milhoes ne’e ha’u fa’an tiha hau nia propiedade iha China ho vinte milhoes depois banku impresta des milhoes ne’e mak hodi halo ne’e,”esplika Jape Kong Su ne’ebe hanesan nain ba Timor plaza ne’e ba jornalista sira iha seremonia nebe hala’o iha andar segundu Timor Plaza.
“Ohin ami loke ba publiku atu ema mai hare no koñese loja ne’e diak ka lae hodi halo ba apartemen no office ne’e diak ka lae,” dehan nia.
Nia hatete sasan sira ne’ebe atu fa’an iha Timor Plaza mak hanesan fa’an sapatu, exercise, balun aluga ba aviaun helikopteru, no balun asuransi.
Konba osan ne’ebe atu selu husi andar premeiru to’o ba andar lima sei iha diferente ba presu no depende mos ba ema ne’ebe aluga ho ninia medida.
Nia informa komesa loron iha loron sabadu ema ne’ebe halo ona rejistu atu aluga Timor plaza foin atus tolu (300).
Hanesan emprezariu timor oan nia parte la tauk ho orsamentu ne’ebe investe ba harii sentru komersiu ne’e karik iha ema balu hanoin atu halo aat.
“Sira kuandu mai halo aat, ba ha’u sira mak beik tanba hau mai halo diak ba Timor, no osan ne’e laos hau manan iha Timor. Hau sai husi ne’e doit ida mos la iha, hau ba Australia, Singapura, China ho trinta sincu anus mak manan osan no mana osan hau hatete ba hau nia labarik (oan) sira ita moris hotu iha rai Timor ne’e ita tenki halo buat ruma iha Timor,” dehan nia.
Nia informa kompainia timor nian ne’ebe agora daudaun halo ona sira nia rejistu iha Timor Plaza mak hanesa kompania seguru, kompainia ro ahi nian, kompania Air Timor, kompainia petroliu Timor Oil, BNU, Ensul, no Timor Telekom.
Iha fatin hanesan Manajer Director Alan Jape ne’ebe hanesan oan husi Jape Kong Su hatete Timor Plaza hanesan sentru iha Dili no ba futuru sei fo buat barak ba Timor Leste no sei iha mos planu atu kria kondiasun husi Timor Plaza ba populasaun iha Timor ne’e.
Nia dehan oportunidade ida loke Timor Plaza bele dada emprezariu sira husi rai liur atu mai aplika sira nia negosio iha ne’e hodi bele investe tan iha timor diak liu tan. Hanesan director nia mos hatete katak ho Timor Plaza bele mos fo oportunidade ba negosiante timoroan sira atu bele kria negosiu ka bisnis ruma iha nasaun foun ida ne’e.
Nia informa agora daudauk iha kompania internasional Singapura ida mak atu mai loke ho sira nia produtu nia folin ho presu $2 komesa husi sasan estasionario no depois husi sasan dapur nian ho nia presu mak $2.
Hatan ba jornalista konaba presu ne’ebe kompania sira atu selu ba aluga kada fulan nia dehan depende ba buat rua hanesan lokasi iha oin ho kotuk iha estimasaun ba folin mak kada fulan husi $800 to’o ba $900 kada fulan.
Iha fatin hanesan Pedro Carrascalão ne’ebe hanesan mos emprezariu timoroan nia parte apresia ba shopping center ne’e tanba liu husi Timor Plaza bele ajuda mos ekonomia Timor.
“Hau hanoin ema timoroan hanesan hau depois haree ema timoroan seluk mak halo fali investimentu hanesan Timor Plaza mall ne’e,buat ida hau bele sente hanesan bangga (orgulho) porque ita hanesan timor oan hare buat ida que ema timor oan mak halo investimentu,hau hanesan swasta mos hakarak aproveita investimentu saida mak sira halo,no ita mos bele aproveita fatin ne’ebe sira fo para ajuda ita nia ekonomiaatu lori fali buat ida que agora iha timor ne’e seidauk iha,” dehan nia.(R1)

Sem comentários: