JORNAL BUSINESS TIMOR -- MATADALAN BA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA

28 de janeiro de 2011

Promove Balansu Generu iha Partisipasaun Feto no Mane

DILI-Ministeriu infraestrutura loke workshop ida ho tema promove genero iha partisipasaun no benefisiu ba feto no mane ho objetivu atu promove balansu generu iha partisipasaun feto no mane.
Workshop nebe suporta husi USAID, Sekretaris Estadu Obras Publika Domingos Cairo realsa katak motivu loke workshop ne’e atu bele elabora politika nebe maka diak ba iha benefisariu ida ne’e ba spesifika
generu iha ministeriu das infraestrutura.
Iha workshop ne’e partisipa mos directur ANZ, CDB, UNICEF,SEPI, Directur geral Ministeriu, Generu fokal point husi ministeriu nia no ministeriu das infraestrutura nebe serbisu hamutuk ho SEPI.
Nia hateten, Ministeriu das infrastrutura ministeriu ida ke bo’ot teb-tebes ho total funsionarios husi departamentu no temporariu hamutuk mil novesentus setenta quatru (1974) husi total funsionariu hirak ne’e, maluk feto sira quaze atinze quarenta pursentu (40%) I ministeriu ida ne’e iha duni sensiabilidade oinsa atu promove feto sira bele garante sira nia serbisu mesmu ita hatene ministeriu ida ne’e diretur nasional foin ida.
Xefe departamentu iha ministeriu das infrastrutura dominante hatudu mo-mos katak kolaborasaun entre feto no mane balansu ne’e lao diak teb-tebes. Ita rezolve diseminasaun ida entre grupu rua ne’e ida ne’e maka ita koalia konaba politik generu oinsa promove maluk feto sira bele iha futuru, ita koalia konaba generu laos foka los deit ba promove feto. Maibe intrese husi maluk mane sira, atu nune’e ita nia maluk feto sira bele favorese ba diak liu tan. Tanba ita hare fila fali ba kotuk kultura no filosofia
Timor ninia, hatur lolos no ate agora ita seidauk iha mudansa ida ke siknifika, mesmu ita halo workshop no seminar bar-barak nebe maka ita halo figura bar-barak.
Koalia konaba politik generu nia maibe dalaruma ita nia maluk feto sira ne’e ita tenta atu ba oin sira sempre iha hanoin ida katak diak liu mane sira maka ba oin ba depois ami husi kotuk deit. Ita tenki halakon ona hanoin ida ne’e atu nune’e bele promove diak liu tan partisipasaun ba dezemvolvimentu nasaun ida ne’e nian nebe involve feto maximu liu atu nune’e iha balansiu ida ke diak iha loron oin mai.
Nia hatutan tan katak, governu Timor Leste tenke liu husi primeiru konstitusional deste inisiu hatur ona politika konaba promosaun ba feto no la tau politika nebe ke aas. Maibe, ita hatene katak hahu iha primeiru
konstitusional iha ona asesu ida hare deit maka kestaun promosaun feto ninian.
Needuni kontinuasaun politik ida ne’e iha IV guvernu konstitusional hamosu politika ida lori hamosu sekertaria ida nebe espesifiku liu ba iha promosaun de igualidade, ida hatudu momos katak guvernu
Timor Leste hakarak jere duni ba iha komisaun internasional nebe estabelese ona iha mundu ida ne’e. Ita hatene ona katak, ita hetan ona formasaun husi relatoriu CDW, Timor Leste mos hetan oportunidade diak ida lori nia membru ida hanesan reprezentante iha CDW nee maka ita nia inan feton Dra. Milena Pires.
Ida ne’e dalan positivu tebes durante estagiu ida ne’e hatur oinsa atu promove balansu ba generu, nune’e mos iha deklarasun Dili nebe hahu iha tinan rua liu ba hatur katak politika generu sai hanesan preokupasaun estadu Timor Leste nia.
Nia hatutan, tanba nee maka politika ministeriu hotu-hotu, liu-liu Ministeriu Infraestrutura tenki lao tuir politika nebe maka estadu ida ne’e hao tiha ona, nebe bazeia ba ita nia guvernu konstitusional katak promosaun igualidade sai hanesan politik ida importante ba dezenvolve nasional, atu une’e labele mosu tan diskriminasaun
entre feto no mane no enkoraza maluk feto sira atu nune’e sira mos bele partisipa iha vida politika nebe dezenvolve iha futuru, iha nasaun nurak ida ne’e.
Iha tempu hanesan, Director Nasional ba Generu Armandu da Costa, BA hateten iha workshop ida ne’e ami foka liu ba iha asuntu eletrisidade no infrastrutura nia, bazeia ba generu ida ne’e hanesan politika programa no atividade, dalan krisitu ida maka ita atu halo maka liu husi nomeasun pontu fokal generu iha ministeriu ida-ida. Nia fo parabens ba iha ministeriu infrastrutura nebe loke workshop ida ne’e nebe prepara pontu fokal.
Mekanismu pontu fokal generu bele hasa’e nia konsiensia no fornese nia suporta tekniku ba integrasaun generu iha ninia intitusaun sia mesak labele asegura implementasaun nebe maka efektivu lei politika, nia dehan generu laos institutu ida nebe maka lao mesak, pratika tenki hola ho seridade no promove atividade ba nia implementasaun iha departamentu sira hotu.
Nia hatutan inisiativa no atividade orsamentu no alokasaun rekursus humanus generu ninia. Nia koalia mos konaba feto sira nebe fa’an iha dalam ka kbi’it laek sira ho razaun tanba atu dudu sira nia oan ba ekola no sentru saude, atu ativa konsulta feto no tau iha sira nia nesesidade no prioridade iha relasaun ho konstrusaun luron ka dalan no hametin produktivamente ekonomia lokal no hadia saude familia no rerzultadu edukasaun, 30% nia tarjetu ba partisipasaun ba feto inklui regulamentu jestaun no tekniku. (E10)

Sem comentários: