JORNAL BUSINESS TIMOR -- MATADALAN BA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA

14 de junho de 2011

Transforma Area Industria iha Futuru TL Tau Esperansa ba Xina

DILI – Timor Lorosa’e agora daudaun buka hela maneira sira oinsa bele transforma dezenvolvimentu area ekonomika husi dependente ba importasaun sasan husi nasaun seluk sai nasaun sentru ba transformasaun industria. Atu realiza mehi hirak ne’e estadu buka nasaun sira seluk nebe nia ekonomia avansadu tebes, ida mak Republika Popular Xina nebe fo apoiu maka’as ona ba dezenvolvimentu Timor Lorosa’e durante sai rai ukun rasik an.
Ida ne’e mak impresaun nebe mosu bainhira Presidente Konselhu Konsultivu Republika Popular Xina Edmund Ho Hau Wah vizita mai Dili semana liuba hodi hasoru malu ho lideransa estadu Republica Democratica de Timor-Leste, hahu husi Presidente Republika Jose Ramos Horta, Primeiru Ministru Jose Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão, no Presidente Parlamentu Nasional Fernando Lasama de Araujo.
Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu João M. Gonçalves Ba jornalista sira hafoin remata enkontru ho Edmund Ho Hau Wah ho ninia delegasaun iha Palcio do Governo hatete ho vizita emprezariu husi Xina ne’e TL buka hametin liutan apoiu Xina nian iha area ekonomika.
Ho vizita Edmund Ho ho nia delegasaun ne’e, katak Joe, TL hetan vantajen barak. Iha futuru, tuir Joe Gonçalves, TL atu sai hanesan sentru prosesamentu industria transformador iha rai laran.
“Tanba Timor Leste atu asesu ba merkadu internasional no transformasaun industria, Timor Leste sei hetan investimentu boot husi emprezariu Xina hodi loke industria tranformadores iha Timor hodi eksporta ba rai li’ur,” nia hatete ba jornalista sira.
Governu fiar katak vizita Edmund Ho mai TL hanesan vizita ida ne’ebe importante tebe-tebes tanba lori mos emprezariu lubuk ida hodi hare ba oportunidade bele mai investe iha Timor Leste.
Atu hametin liu tan apoiu liliu investimentu ekonomia husi Xina, iha nia vizita ne’e, Edmund Ho sujere ba governu Timor Leste (TL) atu estabelese eskritoria ida iha Dili ba kooperasaun ekonomia nasaun Timor Leste ho Republika Popular Xina.
“Xefe delegasaun ne’e fo sujestaun ba governu Timor Leste atu estabelese eskritoriu ida ba koperasaun ekonomia ninian entre Xina ho Timor Leste,” Joe informa.
Ministru ne’e hatete, ideia Presidente Konsellu Konsultativu Republika Popular Xina ne’e, Primeiru Ministru TL Xanana Gusmão simu no hatete katak ideia refere hanesan ideia ne’ebe diak.
“PM Xanana fiar katak estabelese eskritoriu refere hanesan pasu ida atu bele hametin liu tan kooperasaun ekonomia entre nasaun Xina ho Timor Leste,” haktuir Gonçalves.
Enkontru ne’ebe hala’o besik oras ida nia laran ne’e, Primeiru Ministru Xanana Gusmão husu apoiu ba Xina atu timoroan sira hetan treinamentu kapasitasaun esperensia iha area hospitalidade turizmu iha Xina.
Ajudu Xina nian durante ne’e iha TL mak hanesan fo ajuda iha area saude, edukasaun, agrikultura no iha area infraestrutura nian hanesan halo konstrusaun ba Palacio Presidente Nicolau Lobato, konstrusaun uma Polisia Militar, konstrusaun Ministeriu Negosoiu Estranjeiru no agora daudaun halao hela konstrusaun ba eskritoriu Ministeriu Defeza.
Iha fatin hanesan Ministru Agrikultura no Peska Mariano Asanami Sabino hatete ajuda Xina nian mai iha area agrikultura agora daudaun mak fini hare hibrida.
“Servisu hamutuk iha parte agrikultura Timor Leste ho Xina agora daudaun ita iha produsaun hare nian ne’ebe foka liu ba hare hibrida ne’ebe mak iha akordu ho governu anterior ne’ebe implementa husi tinan 2007 to’o mai 2009. Iha tinan ne’e TL hasae produsaun hibrida iha distritu Manatutu, 2010 haluan tan ba distritu lima ne’ebe aumenta tan maibe uitoan,” hatete Mariano.
Tuir nia, Timor nia problema mak ba futuru presiza halo kapasitasaun ba funsiunariu MAP ninian liuliu oinsa mak atu habarak fini tanba durante ne’e TL dependente deit ba fini husi li’ur. Fini hibrida ida ne’ebe ninia kulaidade diak,maibe ne’e ba deit agrikultor sira ne’ebe orienta ona ba merkadu. Nia dehan povu sira ne’ebe mak iha natar ne’ebe boot no hakarak orienta ba bisnis governu bele fo asistensia.
Iha parte ida TL sei kontinua ho hare Nakroman ne’ebe TL rasik habarak. “Ba futuru TL mos iha fini rasik laos deit hibrida maibe ita hakarak servisu hamutuk ho Xina atu set up mos sentru fini ba futuru, laos deit hare maibe iha area holtikultura no buat seluk tan,” Mariano hatete.
Iha mos hanoin atu servisu hamutuk ho Xina iha jestaun irigasaun no jestaun mota, tanba ho Japaun mos TL halo hela ida ne’e no konsistensia Japaun apoiu ita mos lao hela.
Ho Xina, tuir Mariano, atu hare liu oinsa mak atu aproveita halo jestaun ba bee no ba mota. Xina prontu atu apoia ba futuru sei hare fali akordu foun sira ne’ebe relasiona ho setor sira ne’e. Hanoin mos katak sira fo modelu agrikultura Xina ne’ebe hetan imprestimu osan uitoan hodi bele dezenvolve setor agrikultura.
Ministru Agrikultura ne’e informa katak Xina mos fo hanoin ita bele hare modelu sira iha Hongkong no iha Makau atu oinsa servisu ba oin diak no ita rasik mos kria ona banku dezenvolvimentu nasional ne’ebe bele fo emprestimu ba empreza ki’ik iha setor agrobisnis.
“Ita hakarak ba iha ne’eba no ita mos konvida ita nia setor privadu sira liuliu ba iha agrobisnis ba iha holtikultura nian tanba holtikultura produsaun ida ne’ebe diak tebetebes no ba mos pekuaria no peska,” nia hatete.
Ministru ba peska nia ne’e aumenta katak dezenvolvimentu ba tasi ibun no rekursu tasi laran sei iha potensia boot ba bisnis ba futuru. Nia informa katak agora daudaun iha Kom, Lautem la’o hela husi emprezariu liur maibe governu konvida empreza lokal sira atu tama mos iha parte ida ne’e.
Enkontru reprezentante husi governu Xina ho governu Timor Leste ne’ebe halao iha Palacio do Governo ne’e partisipa husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão, Ministru Agrikultura no Peska Mariano Asanami Sabino, Ministru Infraestrutura Pedro Lay no Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu João Gonçalves.
Alende hasoru malu governu, delegasaun Edmund Ho mos halo vizita kortezia ba iha Parlamentu Nasional.
Hafoin remata vizita kortezia bainaka husi Xina ne’e, Presidente Parlamentu Nasional Fernando Lasama de Araujo husu ba governu atu fo fiar ba emprezariu Xina hodi aselera dezenvolvimentu nasaun foun ne’e.
“Vizita sira nian mai hanesan vizita kortezia maibe ami mos kolia buat barak, kolia mos konaba relasaun Xina ho Timor, tanba desde uluk no sira mos hakarak atu partisipa mos iha konstrusaun iha Timor,” Lasama hatete.
“Hau mos agradese ba embaisador iha ne’eba (Xina), tanba sira mak Xina mai Timor no oinsa mak atu dezenvolve nasaun ne’e ba oin.”
Iha vizita kortezia ne’e delegasaun husi Xina mos hatete sira prontu atu dezenvolve Timor Leste.
“Sira nia kompainia bobot sira iha ne’eba mos sempre prontu atu ajuda Timor Leste. Tanba ne’e governu mak tenki fo ninia planu annual,” hatete nia.
“Se ita hola desizaun politika lolos tinan ida ho balun ita bele hadia estrada Timor laran tomak tanba iha Xina ne’eba ne’e fulan tolu deit sira hadia, auto estrada (jalan tol) kilometru atus resin,” hatete Lasama.
Tuir nia katak Xina iha ema ne’ebe tekniku diak tanba ne’e nia sujere ba governu atu loke odamatan ba Xina hodi aselera dezenvolvimentu TL.
“Hau sujere katak ita hakrak buat aselera,aselera dezenvolvimentu mais ho kualidade diak,” hatete Lasama.(R1)

Sem comentários: