JORNAL BUSINESS TIMOR -- MATADALAN BA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA

28 de janeiro de 2011

Persiza Investiga Prosesu Sosa Kareta Prado Sai Fali Pajero Ba Deputadu Sira

DILI- Lalenok Ba Ema Hotu (Labeh) husu ba instituisaun judisiariu kompetente tenke halo investigasaun ba prosesu sosa kareta ba membru parlamentu nasional nebe uluk iha proposta orsamentu dehan sosa kareta marka prado maibe ikus mai hola deit marka pajero.
Diretor Ezekutivu Labeh Christopher Henry Samson hatete asuntu ne’e relasiona ho diretur jeral parlamentu nasional nebe fo sai iha media nasional balu katak hein atu halo investigasaun konaba sosa kareta 63 fo ba membru Parlamentu Nasional.
Nia haloos informasaun ne’e katak investigasaun nebe atu halo ba Sekretaris Jeral Parlamento Nasional ne’e laos tanba sosa kareta ba parlamento, maibe tanba kareta nebe free point husi parlamnetu maka paradu depois la iha klarifikasaun nebe klaru ba membru parlamentu sira sosa fali kareta merek Pajero Mitsubisi.
“Tanba ida ne’e maka atu halo investigasaun. Tanba desidi tiha ona atu sosa Prado mai sosa fali Pajero Mitsubhisi,” dehan Christopher Samson Segunda (8/11) semana kotuk.
Nia hatutan, saida maka akontese iha prosesu hirak ne’e, prosesu prokuramentu nian la’o oinsa, ida ne’e kna’ar fiskalizasaun membru parlamentu nian, nee mos kna’ar ida nebe importante Provedor Direitus Huma- nus ninia para hare mal administrasaun iha prosesu ida ne’e ka lae.
Ne’eduni, nia dehan, laos tanba sosa kareta ba parlamentu nasional maka atu halo investigasaun hasoru Sekretaris Parlamentu nia, maibe tanba prosesu sosa kareta ne’e maka sai hanesan preukupasaun.
Membru parlamentu hanesan opozisaun sira preukupa tanba hakarak povu hatene, katak prosesu ne’e lao to’o iha nebe ona. Konaba asuntu korupsaun iha prosesu ida ne’e depende ba rezultadu investigasaun.
Nia dehan LABEH hanoin katak parlamnentu nasional merese duni hetan kareta ne’e atu nune’e sira bele ba hasoru sira nia eleitor sira, atu hala’o sira nia kna’ar maibe prosesu nebe sira liu sira tenke transparente, tenke iha akuntabilidade nebe adekuadu.
Nia hatete LABEH nia hare investigasaun nebe maka atu ba Sekretaris Jeral Parlamentu hein dadauk ona ne’e, ida ne’e atu hatudu akontabilidade konaba kareta neebe sosa tiha ona maibe laos tanba iha korupsaun laran, maibe presisa duni klarifika ba publiku prosesu sosa kareta husi Prado ba fali Pajero ida ne’e maka sai preukupa.
Presisa duni investiga maibe tenki hatudu realidade nebe maka akontese, ita labele tuir deit ita nia desizaun, tanba ema hotu hatene parlamentu desidi atu sosa kareta oin ida, depois realidade la hanesan desizaun nebe maka ita hili ona.
Tanba iha mudansa ne’e maka tenki klarifika tanba nee maka sai duvidas bo’ot, nebe laiha manipulasaun
iha laran. Maibe ita husu ezije responsabilidade no akuntabildade tanba saida parlamentu aprova atu sosa Prado sai fali ba Pajero ida ne’e klaru katak presija duni investigasaun nebe lao dadauk ona.
Ita labele kondena parlamentu nasional tanba sosa kareta ba ninia membru sira,ida ne’e hanesan step hot katak diak sosa kareta ba parlamentu sira atu nune’e sira bele hala’o sira nia kna’ar to’o ba iha distrtu to’o ba iha fatin hotu-hotu hodi halo peskilizasaun, hasoru elitor sira, nebe fasilidade nebe maka parlamentu halo nee mos importante tebes, maibe porsesu sosa kareta nee maka tenki klarifika para hatudu transparensia iha prosesu ida ne’e.
Persisa duni hatudu rersponsabilidade prosesu saida maka liu, tanba saida desidi atu siosa kareta ia ne’e mou fali seluk, neduni sira nebe maka sosa kareta tenke responsabiliza akontabilidade no koalia tuir lei nebe maka vigora ona.
Atu protesta la protesta ne’e depende ba rezultadu investigasaun, membru parlamentu laiha problema tanba sira latama iha prosesu, so sira hein simu deit wainhira kareta mai ona no intrega saxe ba sira, tanba laos membru parlamentu maka halo negosiasaun atu sosa kareta. Sira iha direitu para uza deit, wainhira halo ona investigasaun maka iha indikasaun ruma nebe la los.
Ema sira nebe maka halo investiga nee maka responsabiliza, ne’eduni laiha impaktu ida ba membru paral- mentu, membru parlamentu responsabiliza deit ba politika nebe foti hodi sosa kareta, membru parlamentu ida-ida hala’o ninia kna’ar. (E10)

Sem comentários: