JORNAL BUSINESS TIMOR -- MATADALAN BA DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA

6 de março de 2011

Planu Harii Banku Sentral Prevene Osan Sai, Kontrola Presu Sasan


DILI – Esforsa estadu nian atu aselera harii Banku Sentral Timor Leste nian iha tempu oin mai ho hanoin ida maka atu Timor Leste iha moeda osan rasik, la depende ka uza moeda Dollar Ameriaknu. Bainhira Banku Sentral Timor-Leste iha ona, bele define ona politika fiskal ba sirkulasaun osan tama no sai, no mos kontrola ona sasan nia folin iha merkadu.

Dezvantajen Timor Leste hodi moeda Dollar Amerika halo transaksaun agora ne’e halo osan barak liu ‘dolar’ sai ba li’ur.   Uitoan deit mak hela iha rai laran. Nune’e dezenvolvimentu ekonomia nasional ladun la’o diak.
Vise Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu Cristiano da Costa fo nia hanoin hirak ne’e bainhira sai nudar orador iha seminariu nasional ne’ebe realiza husi Peace Dividend  Trust, semana liuba  iha Hotel Timor.
Iha seminar ho tema “Dezafiu Dezenvolvimentu Ekonomia Timor  Leste” ne’e, Vise Ministru Cristiano da Costa hatete  ita nia dezenvolvimentu ekonomia rai laran la lao diak tanba uza Dollar Amerikanu.  Nia fo razaun tanba sasan hotu-hotu husi buat ki’ik to’o ba buat boot sei depende ba importasaun husi nasaun seluk. Kada tinan osan ho porsentu ne’ebe boot halai sai hotu ba estranjeiru.“Hau soe dezafiu ida ne’e ba publiku, maluk sira la brani, hau brani. Dezenvolvimentu ekonomia la lao tanba ita uza Dollar Amerikanu  tanba ne’e osan tenki sai hotu setenta  porsentu (70 %) ou bele liu tan,”dehan Cristiano.

Tuir nia katak difikuldade boot ba dezenvovlimentu ekonomia TL mak   sasan barak liu importa   husi nasaun seluk. Nia hatete tuir  dadus katak  importasaun  rihun atus ida resin  no eksporta  mais ou menus rihun limanulu  deit tanba ne’e mak  sai hanesan dezafiu bot ida ba dezenvolvimentu ekonomia.

            Tanba ne’e nia dehan governu ida ne’e hare daudaun ona  atu hari banku sentral ne’ebe oras ne’e daudaun diskute ona iha parlamentu nasional maske sei lao neneik.Tuir nia haree katak traballador sira nasional ho internasional,  traballador internasional barak liu.“Pedreiru mos ita importa, asesores balu kaer laptop tun sae manan oitu mil dollars nove mil dollars. Ita nia situasaun mak ne’e tanba ne’e sira sai ba estranjeiru osan sai hotu ba estranjeiru,”dehan vise ministru ne’e.

Entretantu Ministra Finansa Emilia Pires hatete katak politika hatur banku sentral sei kontrolu folin sasan iha merkaduria relasiona ho presu merkadu ne’ebe to’o ohin loron sempre haksoit ba mai.
“Banku sentral ne’e nia kna’ar prinsipal  mak hanesan tenki tau matan bá estabilidade presu iha merkadu,” dehan Ministra  Emilia ba jornalista sira iha PN, Kuarta (2/03), hafoin partisipa iha diskusaun espesialidade Lei Banku Sentral iha komisaun C parlamentu nasional.

            Diskusaun lei ba banku sentral ne’e halao  diskusaun dala rua ona iha komisaun C no to’o ohin loron diskusaun ne’e lao kuaze  to’o ba artigu sanulu resin husi artigu  80 nebe iha.
Tuir  Emilia katak politika ne’ebé foti  mak  atu halo kolaborasaun ho governu para tau matan bá sasan sira ne’ebe to’o ohin loron ninia folin sempre aumenta ba beibeik.

Emilia hatete, diskusaun lei banku sentral ne’e hala’o iha semana kotuk maibe seidauk hotu, tamba la’os buat fasil, tanba ne’e ninia diskusaun tenki lao neineik.Nia hatete tan  nasaun independenti tenki iha Banku Sentral, tanba Timor Leste durante tinan 10 maibe iha deit instituisaun ida ne’ebé bolu Autoridade Bancaria e Pagamento (BPA) tanba ne’e presiza iha duni banku sentral.“Ita nia BPA (Banking and Payment Autority) tenki tranforma bá Banku Sentral hanesan banku iha bá banku sira hotu, tamba sira mak tenki tau matan bá banku sira hotu,” dehan Emilia.

Politika hari’i bnaku sentral ne’e, dehan Emilia, pasu ne’e importante tebes, tamba bele tau matan bá politika monetaria.Timor Leste, nia hatete, seidauk iha politika monetaria tamba kaer dadauk Dollar Amerikanu, maibe bá futuru presiza haree fali osan Timor ninian.

Aliende ne’e, dehan Emilia, banku sentral halo tenki iha autonomia para halo servisu hanesan tau matan bá politika monetaria, finanseira nasaun ne’e nian no sei tau matan bá banku sira hotu iha Timor Leste.“Importante mak tau matan bá folin sasan iha merkadu ninian, ida ne’e tenki tau matan bá inflasaun ne’e hotu maibe la’os halo servisu mesak deit, maibe ho kolaborasaun ho governu nian,” hatutan Ministra.

Iha sorin seluk Prezidenti komisaun C, Manuel Tilman hatete iha konstituisaun artigu 143 ne’ebé dehan katak estadu iha obrigasaun atu hari’i baku ida ne’ebé tenki deside politika kona-ba finanseira no monetaria hamutuk.Tilman hatete , lei banku sentral sira deskuti ona to’o iha artigu 12, maski nune’e sei deskuti ho  orgaun Banku Sentral ne’ebé sei la bolu prezidente no director jeral  maibe sei bolu Governador do Banco Central.

Nia informa liu tan katak hatur tiha   banku sentral mak fó linsensa mós bá banku sira seluk hanesan Banco Nacional Ultramarino (BNU), Mandiri no ANZ.Tanba ne’e nia hatete  wainhira banku sira ne’e mak la kumpri lei Timor Leste  nian, Banku Sentral bele hasai lisensa ne’ebé sira iha.(R1)

Eventu Carnaval Sei Hatemok Kultura Timor

DILI--Ministeriu Turismu Comercio e Industria (MTCI) ho Diresaun Nasional do Turismo (DNT) hala’o eventu Carnaval ba datoluk iha tinan 2011.programa ne’e hetan apoiu maka’as husi kompania privdu no no Internasional ho laran luak hakarak ajuda hodi realiza eventu ida ne’e.

Director Nasional do Turismo Jose Dias Quintas, Kuarta (02/03), iha salaun Konferensia MTCI Fomento haktuir katak objetivu festa Carnaval nee atu habelar informasaun hodi hare no  akompania konaba ita nia eventu nasional ida ne’e, tanba eventu ida ne’e hanesan eventu nasional husi Ministerio Comersio e Industria. 

“Hau halo komparasaun ba eventu 2010 diferente uit-oan tanba numeru partisipantes iha ne’e bo’ot liu ita kompara ho tinan uluk. Tanba tinan ne’e numeru nebe maka rejistu tiha iha ne’e iha 69 grupus nebe maka sei aprezenta sira nia kultura. Tinan uluk iha 41 grupus deit mak rejistu, grupu ho total pesoas nebe maka sei partisipa iha parade carnaval total hamutuk 1.200. Grupu hirak ne’e sei mai husi komunidade internasional sira, grupu juventude, grupu kulturais, Inklui grupu aleizadus sira mos sei partisipa iha eventu ne’e,” nia dehan.

Nia hatutan, alende nee, iha tinan ida ne’e diferente uit-oan tanba komunidade grupu husi Brazil, husi Singapura no mai tuir eventu ida ne’e sira hamutuk 14 pessoas hanesan ne’e mai partisipa iha eventu ida ne’e. Nia dehan, iha tinan nee mos komunidade husi nasaun seluk mos barak, purezemplu hanesan komunidade Indonesia, Australia, Brazil nomos Cuba, tanba sira mos hakarak hatudu sira nia kultura iha ita nia rai. Karik sira iha dansa ruma komunidade sira mos bele hare hotu oinsa sira nia dansa ne’e.

            Ezemplu, nia hatutan, hanesan husi Brazil hanesan dansa Samba no depois hanesan dansa husi Cuba oinsa ne’e ita mos bele hatene. Intensaun prinsipal carnaval ida ne’e, atu atrai turisata sira husi rai liur no turista domestika. Tuir fali mai importante mos oinsa atu promove ita nia kultura, tanba iha ne’e ami mos koordena ona ho kultura oinsa para atu promove ita nia kultura ne’e rasik.

Nia dehan, eventu ida ne’e sai hanesan eventu nasional nebe sei selebra iha tinan-tinan ho objetivu prinsipal atu hamoris heransa kultura, proteza no promove kultura iha Timor Leste no hametin sosiedade no espresaun ba kultura nia. Selebrasaun festa karnaval ne’e sei hahu ho festa carnaval nebe maka sei hala’o iha 04 Marsu iha Gimnasiu Munisipal iha loron 05 Marsu, no sei iha mos parade karnaval nian iha sidade Dili no nia rute sei Start husi Gabinete Ministeriu Negosiu Estranjeirus sei la’o tuir Estrada, pantai kelapa, kampong Alor, Farol, no sei remata iha Palacio do Guverno.

            Nia informa oramentu ba eventu Carnaval nebe MTCI no DNT prepara total hamutuk $52.000.00. Orsamentu nee hetan suporta mos maluk emprejariu internasional no nasional, ida ne’e hatudu katak sira mo iha kontribuisaun ba ita nia nasaun ida ne’e para atu dezenvolve iha area turizmu ninian. (E-10)

3 de março de 2011

KM Aprova Dekretu Lei Ajensia Dezenvolvimentu Nasional


DILI - Konsellu Minstru (KM) liu husi  sorumutu estraordinária iha Sábadu  (19 /2) ne’e  aprova ona Dekretu Lei ba Ajensia Dezenvolvimentu Nasional.

Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál iha kompeténsia hodi avalia, ho forma ida ne’ebé rigoroza liu, ba projetu kapitál dezenvolvimentu, bazeia ba análiza kustu-benefísiu nian, monitoriza implementasaun no ezekusaun ba projetu sira liu husi sistema ida ne’ebé sertifika kualidade, hodi kontribui, nune’e, ba rasionalizasaun rekursu finanseiru ne’ebé mak iha no ba dezenvolvimentu nasionál no atividade ekonómika,iha nível nasionál no iha nível local,” dehan Sekretariu Estadu Konsellu Ministru Hermenegildo Pereira liu husi komunikadu imprensa ne’ebe jornal ne’e asesu.

 Nia dehan ida ne’e hanesan servisu integradu ida iha administrsaun direta estadu nian, ne’ebé hetan estrutura orgániku fleksivél ida, ne’ebé fasilita, hodi hetan efikásia no seguransa, ba kontratasaun kapitál dezenvolvimentu, jestaun no akompañamentu projetu integradu nian iha programa dezenvolvimentu distritál no lokál, no kontrolu ba kustu sira nian.

Tuir nia katak medida refere integra ba inisiativa hotu-hotu ne’ebé mak IV Governu Konstitusionál Timor-Leste nian promove tiha ona, hodi estabelese, halo reforma no hametin estrutura órganika Administrasaun Públika nian, atu halo inisiativa hirak ne’e tuir duni realidade nasionál no fó kapasidade atu kontribui ba promosaun dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál iha país ne’e ho efikásia no efisiénsia iha nível distritál no lokal.

Alende ne’e nia dehan  KM  aprova mos dekretu-Lei ne’ebé regula Fundu ba Infra-estrutura ne’ebe envolve investimentu bo’ot iha projetu plurinial .“Fundu ida ne’e hodi finansia implementasaun ba infra-estrutura hotu-hotu ne’ebé envolove investimentu boot iha projetu plurianuál sira no ne’ebé mak hatán ba nesesidade Timor-Leste nian,” dehan nia liu husi komunikadu ne’e.

Nia dehan fundu ne’e hanesan instrumentu finanseiru ne’ebé própriu liu ba  programa no projetu infra-estrutura ba tinan oioin ne’ebé hala’o iha país ida ne’e, hodi permite rekursu sira, bainhira tama ona iha programa, labele hetan tan ona limitasaun ka lakon hodi hatán ba projetu hotu-hotu.

Ho forma ida ne’e, Fundu ba Infra-estrutura bele fó dalan ba Estadu hodi finansia projetu plurianuál sira kona-ba kapitál dezenvolvimentu, ho forma ida ne’ebé seguru, transparente no iha responsabilidade.(*/R1)

Eksportasaun - Importasaun HCU Kopera ho Grupu Surabaya



Iha imajen ne’e presidente Camara Comersiu Industria Timor Leste Julio Alvaro halo hela esplikasaun ba emprejariu sira iha edifisiu CCI TL Colmera tersa 22/2 foto Business Timor, Joanico Guterres.

DILI - Atu halo importasaun sasán báziku tama mai rai laran ho folin baratu, no eksporta produtu lokál ba liur, Holding Campanhia União (HCU) Lda, koopera ho Holding Grup Surabaya, Indonesia hodi hatama sasan nesesidade baziku mai Timor Leste ho folin baratu.

            Liu husi sorumutu ne’ebe mak realiza husi kompaiña HCU ho Holding Grup Surabaya iha edifísiu Camara Comercio Industria Timor Leste (CCI-TL) semana liuba, hanesan pasu ida atu bele organiza diak liu tan empreza ki’ik sira hodi  halao programa importasaun sasan nesesidade baziku (sembako)no eksporta produtu lokál husi TL ba nasaun Indonesia.“Ami nia objetivu mak fasilita emprezáriu nasional hamutuk hodi implementa importasaun no eksportasaun”, dehan  diretor kompañia  HCU Teofilio Sarmento ba jornalista sira hafoin sorumutu iha edifísiu CCI-TL Colmera, Dili.

            Holding Grup Surabaya mak atu importa (hatama) sasán nesesidade báziku ka sembilan bahan pokok (sembako) no material fíziku balun hanesan kareta no material konstruksaun. Entretantu produtu lokal ne’ebe  husi Timor Lorosa’e atu eksporta mak hanesan kamii, no seluk tan nebe produs ona iha rai laran. “Produtu lokál ne’ebe mak atu eksporta ho nia variedade  mak hanesan kinur, ailia, kamii no produtu lokál sira ne’ebe mak iha akordu ami ho grup surabaya halo tiha ona,”.dehan tan nia.

            Liu husi servisu hamutuk ho Holding Grup Surabaya  bele  dezenvolve liu tan emprezáriu ki’ik sira, liu husi programa eksportasaun no importasaun.Nia dehan, programa eksportasaun sasán nesesidade báziku entre grupu Surabaya ho HCU, daudaun ne’e eksporta ona sasán báziku dala rua ona mai Timor Leste no sasan sira ne’e to mai mos folin ne’ebe baratu.
            Entretantu reprezentante grupu Holding Surabaya, Mikhael Leuape kontente ho nia prezensa hasoru ho HCU no emprezáriu nasional nune’e sei  fo biban hodi esforsu hadiak servisu ne’ebe mak durante ne’e grupu rua ne’e  halo.
Tanba ne’e nia lori Grupu Holding Surabaya nia naran kontente tebes atu servisu hamutuk emprezáriu Timór hodi hadiak liu tan dezenvolvimentu ekonomia Timor Leste liu husi setor privadu.“Hau lori holding Surabaya nia naran, kontente tebes atu servisu hamutuk no suporta emprezáriu Timor hodi dezenvolve liu tan nasaun no povu ba oin,”.dehan nia

            Iha fatin hanesan Presidente CCI-TL Julio Alvaro enkoraja liu tan emprezáriu tomak atu hetan susesu tenke organija a’an no  dispilina.“Hau husu atu ita tenke organiza-an, para riku soin Timor keta monu ba ema seluk nia liman tamba osan minarai ne’ebe agora hasai ne’e osan bo’ot”, enkoraja Julio.

            Nia akresenta liu tan atu sai emprezáriu ne’ebe susesu hanesan emprezáriu seluk tenke fiar-an, disiplina no haraik-an buat tolu ne’e mak sai xave importante susesu nian ba emprezáriu sira.Liu husi programa ne’ebe mak HCU ho grupu holding Surabaya halao presidente CCi-TL husu para iha responsabilidade didiak nune’e ema kontinua fiar.“Hau husu ba holding compania uniaun (HCU) para maneija jestaun ne’ebe mak diak no iha responsabilidade nune’e ita nia parseiru kontinua fiar ita”, dehan Julio.

            Entretantu Diretor Institutu Apoiu Dezenvolvementu Emprezariu (IADE) Cosme  Fatima da Silva hanesan institutu ne’ebe mak lidera husi Ministeriu Ekonomia Dezenvolvementu (MED) hatete  katak atu dezenvolve liu tan emprezáriu sira tenke iha esperiensia hodi sai hanesan referénsia hodi nune’e bele  dezenvolve liu tan futuru kompania nian hodi hadia no serve liu tan programa ne’ebe mak identifika husi planu kompania.

            Cosme hatete  atu hetan susesu sempre hasoru difikuldade barak tanba ne’e liu husi difikuldade ne’e bele sai hanesan referénsia para labele kontinua akontese.Tanba ne’e nia  husu ba emprezáriu tomak tenke organija-an nune’e governu iha planu suporta apoiu tuir programa ne’ebe mak identifika ona.(R1)